Nova velika studija pokazuje da se čak polovina slučajeva demencije do 80. godine života može spriječiti, ako se na vrijeme vodi računa o zdravlju srca i krvnih sudova. Riječ je o jednom od najubjedljivijih dokaza do sada da je prevencija posebno u srednjim godinama – ključna u borbi protiv gubitka pamćenja i kognitivnih sposobnosti u starosti.
Istraživanje objavljeno u prestižnom medicinskom časopisu JAMA Neurology 2. juna ove godine, oslanja se na podatke prikupljane više od tri decenije, u okviru američke studije “Rizik od ateroskleroze u zajednicama – neurokognitivna studija”. Naučnici su pratli zdravlje više od 26.000 ispitanika i procjenjivali koliki je udio novih slučajeva demencije koji se može pripisati hipertenziji, dijabetesu i pušenju – tri dobro poznata, ali često zanemarena vaskularna faktora rizika.
Rezultati su bili iznenađujući: kod osoba koje su imale bar jedan od ovih rizika u uzrastu od 65 do 74 godine, čak 44 odsto slučajeva demencije moglo je da se dovede u vezu s tim faktorima. U srednjim godinama – između 45. i 64. – taj procenat je bio nešto manji, ali i dalje značajan (od 22 do 26 odsto). To znači da bi pravovremena kontrola pritiska, šećera u krvi i izbjegavanje pušenja mogla dramatično da smanji rizik od demencije u kasnijem životu.
Otkriveno je, takođe, da su rizici veći kod određenih grupa. Crnci stariji od 45 godina i žene starije od 55 imale su najviši nivo vaskularnih faktora rizika — i do 51 odsto. U kombinaciji, rizici poput hipertenzije i dijabetesa ili pušenja i dijabetesa, dodatno su povećavali mogućnost razvoja demencije. Ova studija ne samo da potvrđuje koliki je uticaj vaskularnog zdravlja na kognitivne funkcije, već naglašava i značaj personalizovanog pristupa prevenciji. Stručnjaci ističu da preventivne mjere treba prilagoditi svakoj osobi — uzimajući u obzir godine, genetsku predispoziciju, rasu i pol.
“S obzirom na to koliko se faktori rizika za srčana oboljenja i demenciju preklapaju, intervencije koje ciljaju ove faktore mogu da budu dvostruko korisne — i za mozak i za srce”, zaključuju koautori studije, dr Roč Nianogo i dr Debora Barns, prenosi Politika.
Poruka ove studije je jasna i ohrabrujuća: demencija nije uvijek neminovna, a ono što radimo u svojim četrdesetim, pedesetim i šezdesetim godinama, može imati presudan uticaj na naše mentalno zdravlje u starosti.