Obnova ove trolejbuske mreže počela je sredinom marta prošle godine, radovi su pri samom kraju i predviđeno je da linija bude uspostavljena do proljeća.
No, koliko je zapravo ponovno vraćanje trolejbusa na ovu dionicu dobar potez ili dodatni kolaps saobraćaja. Sarajevo se suočava s problemom koji je postao svakodnevna pojava; nevjerovatnim saobraćajnim gužvama koje blokiraju grad i otežavaju život njegovim stanovnicima.
Profesor Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu Osman Lindov u razgovoru za Bosnainfo kazao je kako trolejbus na dionici Sarajevo – Vogošća nije rješenje.
“Nije novi kolaps, ali nećemo mnogo postići zato što je ta saobraćajnica već opterećena i nemamo alternative, samo ćemo uklopiti trolejbus, nećemo puno dobiti, a dosta para potrošili. Ono što smo trebali uraditi, a ne obnavljati po mom mišljenju, je ekološko čist prijevoz u odnosu na autobuse koji trenutno obavljaju, ali evo imaju i drugi stručnjaci i ministarstvo koje je finansiralo ovo i bez nekih javnih rasprava krenulo u obnovu ove trase – to je, tehnologija tad koja je bila inovativna kad se radio 80’-tih godina trolejbus za Vogošću.
Trebali smo samo izvršiti nabavku električnih autobusa na toj dionici i imati ekološki čist grad. Nije bilo potrebe za nekom velikom infrastrukturom, osim dvije punionice na početnim i završnim lokacijama, terminalima i time bi se mnogo jednostavnije i brže riješilo.
Nećemo dobiti efikasnost ni sa jednim, ni sa drugim zato što se krećemo po postojećoj saobraćajnici, a ta saobraćajnica je zauzeta. Sada se samo zakomplikovalo sa trolejbusom, ali evo to je moje mišljenje i ostajem pri tome. Smatram da je pametnije bilo da nabavimo električne autobuse i da ih pustimo na tu dionicu, a čekati neka bolja rješenja gdje će se moći rezervisati saobraćajna traka samo za javni prijevoz.”, mišljenja je Lindov.
Profesor smatra da će se situacija sa saobraćajem u Sarajevu samo pogoršati ako ne dođe do značajnih promjena, a sve to u kontekstu stalnog porasta broja vozila i nedostatka adekvatnog razvoja saobraćajne infrastrukture. Ipak, postoje konkretna tehnološka i politička rješenja koja mogu pomoći u smanjenju gužvi i poboljšanju svakodnevnog života građana.
Neophodni pametni saobraćajni sistemi
Jedan od ključnih faktora u smanjenju saobraćajnih gužvi jeste implementacija pametnih saobraćajnih sistema koji koriste najsvježije tehnologije za praćenje i optimizaciju saobraćaja.
Korištenje senzora, kamera i algoritama temeljenih na umjetnoj inteligenciji može značajno poboljšati signalizaciju na ključnim raskrsnicama i smanjiti vrijeme čekanja vozila. Možda bi u Sarajevu bilo dobro rješenje uvođenje adaptivnih semafora koji mijenjaju trajanje zelenih i crvenih svjetala u zavisnosti od stvarnog saobraćaja može optimizirati protočnost vozila i smanjiti gužve.
“Taj projekt adaptivno krećemo, samo ono što nama treba i što nama fali da završimo prije svega planiranu infrastrukturu, ono što je planirano prije 50 godina. Ono što treba da uradimo jeste da javni prijevoz osposobimo u cijelosti i da bude ekološki čist, da ima svoju posebnu traku za kretanje, da izgradimo i završimo priču oko upravljivosti Centra za upravljanjem saobraćajana cijelom području grada uključujući i individualni i javni prijevoz i parking i da na takav način smanjimo potrebu za upotrebom individualnih vozila na račun javnog prijevoza – zato što ćemo mu dati prioritet, odnosno dat ćemo mu traku.
Moramo daleko više raditi na nama, da pokušamo smanjiti broj novoregistrovanih vozila, nabavke novih vozila, to jedino možemo jednom dobrom politikom. Zatim, ne otvarati nova parking mjesta u centralnim zonama i ne otvarati nove saobraćajnice samo za individualna vozila, a te nove saobraćajnice da nemaju u sebi ugrađenu posebnu traku za vozila javnog prijevoza, odnosno za alternativne, nemotorizovane, svaka saobraćajnica ima široke aleje za pješake, trake az biciklistička kretanja, romobile, skutere i na taj način ćemo zaustaviti ovo ludilo koje se zove opterećenje centralne zone, zagađenje, a da ne kažem i posljedice koje trpimo svi, posebno u gradu Sarajevu, ali i ostalim gradovima u Bosni i Hercegovini.
Moramo implementirati dosta toga što se tiče održive urbane mobilnosti, međutim neko shvata način da ovo što sad trenutno gradimo nije održivo u kontekstu ove priče koju govorimo sa aspekta urbane mobilnosti u gradovima BiH”, zaključio je profesor Lindov za Bosnainfo.