Nagovještaj da bi se i ove godine na ta dva nivoa vlasti mogla ponoviti ista procedura usvajanja budžeta po hitnom postupku kao i prethodne godine, radi tobože ‘raison d’etre’ (veoma važnih razloga), perfidno je bježanje od odgovornosti predstavnika izvršne vlasti, odnosno političkih aktera koje participiraju u njoj navodi se u saopćenju.
Dodaje se da je u savremenim demokratskim državama nepojmljivo da parlamenti ne koriste svoje najmoćnije zakonodavno sredstvo i polugu u nadzoru nad institucijama izvršne vlasti.
Svrha parlamentarne kontrole i nadzora ogleda se upravo u držanju vlade odgovornom pri izvršavanju poslova i zadataka koje im delegiraju građani ukazanim povjerenjem tokom izbornih ciklusa. U tu svrhu, predstavnicima parlamenata, koje neposredno biraju građani, povjerena je ustavnim i zakonskim rješenjima moć da usvajaju budžet i kroz tu zakonodavnu proceduru usmjeravaju i kontrolišu predstavnike vlasti da rade u najboljem interesu građana i društva.
Nepojmljivo je da se predstavnici parlamenata neodgovorno te, takoreći, snishodljivo prema svojim političkim liderima odriču demokratskih nazora i principa parlamentarne demokratije koja je utkana u samu srž našeg ustavnog i političkog sistema – navode iz CSS-a.
Napominju da budžet predstavlja sveobuhvatan i koordiniran finansijski plan koji opisuje dodjelu sredstava različitim državnim sektorima i programima. Stoga, ključno je da sadržaj budžetskog dokumenta bude transparentan, vjerodostojan i jasno izražen kako bi se potaknulo povjerenje građana i osigurala odgovornost.
Za promovisanje dobrog upravljanja i fiskalne transparentnosti, ključno je aktivno sudjelovanje predstavnika zakonodavne vlasti u budžetskom postupku. Većina demokratski razvijenih država nacrt budžeta za narednu godinu upućuje nadležnim parlementarnim strukturama dva ili četiri mjeseca prije kalendarske godine. U tom periodu, nadležne komisije i ostala parlementarne strukture u detalje razmatraju i analiziraju dostavljeni dokument te svoje primjedbe i komentare dostavljaju organima izvršne vlasti na usaglašavanje. Tek nakon toga, nacrt, a kasnije i prijedlog, dostavljaju se u zakonom predviđenom roku na usvajanje, a konsekventno nakon toga i na kontrolu utroška i praćenje realizacije javnih politika – navodi se u saopćenju.
Nadamo se, dodaju iz CSS-a, da predstavnici zakonodavne vlasti, radi interesa građana, neće i ove godine upasti u istu zamku kao i prethodne da im se pod raznim izgovorima onemogući pravovremeno i detaljno razmatranje budžeta.