Nažalost, posljednjih mjeseci svjedoci smo da su te nesreće sve učestalije te odnose sve veći broj života.
Nedavna saobraćajna nesreća nadomak Mostara, koja je odnijela četiri života, od čega su tri iz iste porodice, zavila je Hercegovinu u crno.
Prije toga u Doboju su poginule dvije osobe, a šest ih je povrijeđeno. Gotovo da ne prođe vikend bez žrtava saobraćajnih nesreća, a nerijetko je riječ o mladim osoba ili djeci.
Iako je u Bosni i Hercegovini zabilježen trend smanjenja broja saobraćajnih nesreća tokom 2017. godine, to se promijenilo u prošloj godini, kada su se brojevi povećali za 1,80 posto, odnosno za 535 saobraćajnih nesreća. Poražavajući podaci BiHAMK-a pokazuju kako je više od 30 hiljada saobraćajnih nesreća zabilježeno 2021. godine. Uzroci su različiti, ali vožnja pod uticajem alkohola druga je na listi i donosi najviše smrtnih ishoda.
U poređenju s drugim zemljama, imamo veće stope smrtno stradalih i teško povrijeđenih u saobraćaju. Postoji veliki broj faktora koji dovode do toga. Alkoholu su se u međuvremenu pridružile i opojne droge, kao dodatni faktor, rekao je nedavno za medije Eldan Mujanović, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA-e.
Broj poginulih ili povrijeđenih u saobraćajnim nesrećama ne uključuje uvijek vozače. Na udaru su češće oni “nevini”, koji su u pogrešnom trenutku bili na pogrešnom mjestu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, gotovo 5,5 posto svih smrti na svijetu direktna je posljedica alkoholizma, od čega je najveća stopa smrtnosti kod grupe između 20 i 39 godina.
OECD izvješćuje da je 3,7 posto odraslih ovisno o alkoholu. ESPAD-ovo istraživanje pokazalo je da je čak 90 posto ispitanih mladih između tek 15 i 16 godina širom Evrope i Amerike barem jednom konzumiralo alkohol u životu, dok je u prosjeku 57 posto mladih iste starosne dobi pilo alkohol u posljednjih mjesec dana od istraživanja.
U Bosni i Hercegovini 47 posto ispitanih mladih prijavilo je skoriju konzumaciju alkohola. Drugo istraživanje pokazuje kako su građani BiH na četvrtom mjestu u regiji po količini konzumiranja alkohola, odnosno da u prosjeku godišnje popiju 4 litre alkohola. Veliki broj njih ne libi se sjesti za volan nakon “čašice viška” ne razmišljajući o tome do kojih posljedica to može dovesti.
Strožim kaznama pokušava se smanjiti broj nesreća, no podaci pokazuju kako to nije dovoljno te da bi kazne za vožnju pod uticajem alkohola trebale biti još rigoroznije.
Prije četiri godine na snagu je stupio zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u Bosni i Hercegovini koji je propisao da onima koji budu imali više od 1,5 promila alkohola u krvi slijedi obavezna mjera zadržavanja u policijskoj stanici do otrježnjenja.
Uz zadržavanje do otrježnjenja za stanje iznad 1,5 g/kg ide i novčana kazna propisana u iznosu od 400 do 1000 KM. Za vožnju pod uticajem alkohola u rasponu od 0,8 do 1,5 g/kg predviđena je novčana kazna od 100 do 300 KM, dok je kazna od 50 do 250 KM predviđena za slučajeve od 0,3 do 08 g/kg.
Za vožnju pod uticajem alkohola do 0,3 g/kg propisana je kazna od 50 KM. Inače, kada je u pitanju broj saobraćajnih nesreća i broj stradalih osoba u Bosni i Hercegovini u odnosu na regiju i Evropsku uniju, BiH je u samom vrhu te statistike.
Statistički gledano, u BiH oko 70 osoba strada u saobraćajnim nesrećama na milion stanovnika, dok je evropski standard 48 poginulih na milion stanovnika, rečeno je ranije iz Odjela za sigurnost saobraćaja BiHAMK-a.
Statistika pokazuje kako se saobraćajne nesreće najčešće događaju ljeti, i to ponedjeljkom i subotom.
Povrijeđeni su uglavnom mladi od 21 do 29 godina.