“Od mlijeka, hljeba, mesa, otišlo sve u tačku, tako da penzija ne može pokriti ni do 15-og. Djeca mi pomažu, da nije njih ne bih mogao plaćati ni stan, kiriju, režije. Sve je otišlo”, ovako jedan od građana opisuje 2023. u ekonomskom smislu, a podaci Agencije za statistiku BiH to potvrđuju.
Dok primanja stagniraju, a cijene rastu, građani su jednoglasni da mjere nadležnih ostaju samo na papiru.
Za hljeb građanin u prosjeku mora izdvojiti 1.40 KM do 1.80 KM. Cijene pekarskih proizvoda se ne mijenjaju čak ni kada bi to bilo očekivano, kažu iz Udruženja potrošača.
JOVAN VASILIĆ, Udruženje potrošača “Zvono” Bijeljina
“Kada je došlo do smanjenja cijena goriva ili cijena brašna kao što je sad, cijene proizvoda pekarskih ostale su iste.”
Dok u zemljama okruženja donose odluke o ograničavanju cijena hljeba, u Bosni i Hercegovini je sve ostalo na nivou prijedloga. Ni povećanja penzija u vremenu rasta troškova nisu poboljšale standard penzionera. Tu je i rast cijena nekretnina i stanarina u 2023. godini.
BELMINA TURSUNOVIĆ, studentica iz Brčko distrikta
“Moja kirija, koju dijelim sa cimericom, je 400 maraka. Međutim, u vremenu krize, korone, svega što nas je zadesilo, mnogi stanodavci su podigli kiriju. Ja sam imala sreću da je moja ostala isti iznos.”
Međutim, mnogi nisu imali tu sreću, pa za stanarinu moraju izdvojiti čak i do 600 maraka. Da stanje bude još teže, uslijedila je informacija o ugroženom snabdijevanju električnom energijom za narednu godinu, te ograničavanje povećanja cijena za privredna preduzeća do 20 posto.
SUAD EĆO, predsjednik UO Udruženja poslodavaca KS
“Sve preko 20 posto mi ulazimo u jednu veliku poteškoću sa neizvjesnošću, prije svega našeg poslovanja, našeg rada.”
Iz Federalnog udruženja poslodavaca upozoravaju da će i ova mjera ići “preko leđa građana”, jer mogu uslijediti nova poskupljenja proizvoda.
Stvaranje boljeg poslovnog ambijenta, zaštita radnika, stabilizacija budžeta, zaštita ugroženih građana, unapređenje sistema zdravstva, o svemu tome građani su slušali i tokom 2023. godine, a pomaka skoro da nije bilo. Umjesto toga, svjedočili su neracionalnim troškovima, bahaćenju, političkim prepucavanjima. Na amortizaciji učinaka inflacije skoro da ništa nije urađeno, dok političari postaju bogatiji, a građani siromašniji. (BHRT)