Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 4,4 posto, na 100,99 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,5 posto, na 93,06 dolara.
Podršku cijenama pružile su poruke iz Saudijske Arabije da bi vodeći proizvođači mogli smanjiti opskrbu kako bi uravnotežili tržište i neutralizirali povratak na tržište iranske nafte u slučaju dogovora o nuklearnom programu. I neki drugi proizvođači iz OPEC-a, među kojima i Ujedinjeni Arapski Emirati, podržavaju razmišljanje Rijada o naftnim tržištima.
“Nameće se dojam da Saudijska Arabija nije spremna tolerisati pad cijena nafte ispod 90 dolara. Špekulanti bi to mogli protumačiti kao poziv da se klade na daljnji rast cijena i da ne moraju strahovati od ponovnog većeg pada cijena”, pišu analitičari Commerzbanka u osvrtu na situaciju na tržištima. Podršku cijenama pružio je i pad zaliha sirove nafte i derivata u SAD-u u prošloj sdmici.
S druge strane, uteg cijenama predstavljaju pregovori o iranskom nuklearnom programu. Dogovor bi otvorio vrata povratku na tržište sankcionirane iranske nafte, što bi značilo povećanje ponude u uslovima u kojima slabi potražnja.
Naime, zbog izuzetno visoke inflacije, središnje banke zapadnih zemalja već mjesecima podižu kamatne stope, što će usporiti rast ekonomija, a time i potražnje za energentima.
Kako bi suzbila najvišu inflaciju u više od 40 godina, američka središnja banka povećala je od marta kamate za 2,25 postotnih bodova, a sasvim je jasno da će ih povećati i u septembru. Pitanje je samo za koliko, 0,50 ili 0,75 postotnih bodova.
U petak je predsjednik Feda Jerome Powell na konferenciji središnjih bankara u Jackson Holeu poručio da je neko vrijeme ekonomiji potrebna oštra monetarna politika kako bi se inflacija stavila pod kontrolu. A to, kazao je, znači sporiji rast ekonomije, slabije tržište rada i ‘nešto boli’ za građane i kompanije.
I Evropska središnja banka poručuje da će uskoro dodatno agresivno povećati kamatne stope, uprkos mogućoj recesiji, jer se inflacija u evrozoni kreće na rekordnim razinama. Uz to, negativno na cijene utiče snažan dolar jer zbog toga nafta postaje skuplja za kupce u drugim valutama.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,7 posto, na oko 108,78 bodova, blizu najviše razine u 20 godina od 109,29 bodova.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetske ekonomije od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, porasle više od 25 posto.