Ekonomija

Cijene nafte u julu pale drugi mjesec zaredom

Na svjetskim su tržištima prošle sedmice cijene nafte porasle, no u cijelom julu pale su drugi mjesec zaredom jer bi usporavanje rasta svjetske ekonomije moglo dovesti do slabljenja potražnje za energentima.

FOTO: ILUSTRACIJA
FOTO: ILUSTRACIJA

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 0,7 posto, na 103,97 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,1 posto, na 98,62 dolara.

Uprkos tome, u julu je barel na londonskom tržištu pojeftinio oko 4, a na američkom tržištu gotovo 7 posto.

Podršku cijenama, posebno u SAD-u, pružili su prošle sedmice podaci da su zalihe sirove nafte u toj zemlji pale za 4,5 miliona barela, dok je potražnja za benzinom u SAD-u porasla za 8,5 posto.

Cijene je podržalo i slabljenje dolara jer ne taj način nafta postaje jeftinija za kupce koji koriste druge valute.

S druge strane, negativno je na cijene nafte uticao izvještaj kompanije Baker Hughes o rastu aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u 23. mjesec zaredom. U julu je, naime, broj tih postrojenja porastao za njih 11.

Negativno na cijene utiče i slabljenje najvećih svjetskih ekonomija.

Prošle je sedmice objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u drugom tromjesečju skliznuo 0,9 posto na anualiziranoj razini, drugo tromjesečje zaredom, dok su analitičari očekivali blagi rast.

Iako neki smatraju da se ne radi o recesiji jer nisu pali svi ekonomski segmenti, a tržište rada i dalje je snažno, činjenica je da je BDP pao dva tromjesečja zaredom na kvartalnoj razini, što, po uobičajenoj definiciji, predstavlja recesiju.

Bez obzira radi li se o recesiji ili usporavanju rasta ekonomija, potražnja za energentima mogla bi pasti.

Usporen je i rast kineske ekonomije, najvećeg uvoznika nafte u svijetu.

Prošle je sedmice vladajuća Komunistička partija sa sjednice poručila da se ne mogu očekivati novi snažni poticaji ekonomiji. Uz to, čelnici vladajuće stranke izostavili su iz saopćenja ciljanu razinu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5,5 posto, koliko se planiralo prije, te su samo naveli da će se u ovoj godini truditi postići najbolji mogući rezultat u ekonomiji.

To je izazvalo zabrinutosti u vezi druge po veličini svjetske ekonomije, koja je već duže vrijeme pod pritiskom zbog krize na nekretninskom tržištu i ‘zatvaranja’ gradova kako bi se suzbilo širenja koronavirusa.

Osim toga, američka središnja banka ponovo je prošle sdmice zbog visoke inflacije agresivno povećala ključne kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, drugi mjesec zaredom, što će dodatno usporiti rast najveće svjetske ekonomije.

I dok su zbog potencijalnog slabljenja potražnje cijene nafte pod pritiskom, podršku im pruža slabost ponude.

Zbog toga će ove sedmice u fokusu trgovaca biti sastanak Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera na čelu s Rusijom.

Očekuje se da će se raspravljati o mogućem blagom povećanju proizvodnje, no hoće li do toga doći, teško je reći jer neke članice te organizacije ionako zbog zastarjelih kapaciteta i drugih razloga ne uspijevaju ispuniti postojeće kvote.

Nakon snažnog skoka početkom godine zbog ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija protiv Rusije, u posljednja dva mjeseca cijene su nafte ponešto pale.

Stoga sada u anketi Reutersa analitičari očekuju da će prosječna cijena barela u ovoj godini na londonskom tržištu iznositi 105,75 dolara, a na američkom 101,28 dolara.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetske ekonomije od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile oko 40 posto, piše Index.

Prihvati notifikacije