Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skliznula 0.7 posto, na 93.27 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.8 posto, na 90.03 dolara. Nakon što su porasle tri sedmice zaredom i dosegnule najviše razine u ovoj godini, prošle su sedmice cijene nafte blago pale.
Fedovo podizanje kamatnih stopa
Posljedica je to poruka američke središnje banke. Doduše, čelnici Feda nisu na prošlosedmičnoj sjednici dodatno povećali kamatne stope, no poručili su da bi ih mogli podići još jednom do kraja godine i zadržati ih na povišenim razinama duže nego što se prije očekivalo.
Takav scenarij najizgledniji je i za ostale središnje banke zapadnih zemalja jer inflacija na popušta tako brzo kao što su se ulagači i trgovci nadali. A to znači da će se rast privrede dodatno usporiti, što će, dakako, oslabiti potražnju za “crnim zlatom”.
“Kratkoročno će cijene vjerojatno definirati uglavnom signali na strani potražnje”, procjenjuju u takvom okruženju analitičari Commerzbanka.
Smanjena proizvodnja nafte
S druge strane, podršku cijenama pruža smanjena proizvodnja Saudijske Arabije i Rusije. Ti vodeći izvoznici smanjivat će isporuke do kraja ove godine za ukupno 1.3 miliona barela dnevno.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte i njezini saveznici također su dogovorili smanjenje proizvodnje. Na taj način te zemlje nastoje zadržati povećane cijene nafte, s obzirom da potražnja slabi zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija.
Prošle je sedmice trgovce iznenadila objava Rusije da privremeno zabranjuje izvoz benzina i dizela kako bi osigurala opskrbu domaćeg tržišta u vrijeme žetve i stabilizirala cijene. Moskva nije navela koliko će dugo biti na snazi.
Nakon prošlosdmičnog pada, na londonskom je tržištu cijena barela u plusu u odnosu na početak godine oko 9, a na američkom tržištu oko 12 posto.