Na ročištu održanom u Sudu BiH tužilac Dubravko Čampara je rekao da je Tužilaštvo dobilo informacije da postoji prijetnja od terorističkog napada o kojem se razgovaralo u on line komunikaciji i nakon toga je izvršen pretres i oduzeti su predmeti.
“Nama je bitno s kim je Mirza Kapić komunicirao, ko su ti ljudi”, rekao je Čampara i pojasnio da se radi o prvoj fazi istrage, prenosi Birn.
Pojašnjavajući razloge za pritvor, Čampara je, između ostalog, rekao da Tužilaštvo pretpostavlja da postoji još jedno nepoznato lice s kojim je osumnjičeni sarađivao u vezi s komponentama eksplozivne naprave.
On je napomenuo i da je Kapić povratnik iz Sirije, zbog čega je bio procesuiran, kao i zbog nedozvoljenog držanja oružja, te da postoji strah da može doći do katastrofalnih posljedica.
Tužilaštvo je obavijestilo Sud, osumnjičenog i njegovu odbranu da danas planira otvoriti oduzete predmete, kako bi bio ubrzan sam proces.
Advokat u zamjeni Sanela Kožo se usprotivila prijedlogu Tužilaštva, zatraživši od Suda da Kapiću izrekne mjeru zabrane komunikacije sa određenim osobama, čemu se usprotivilo Tužilaštvo.
Kapić je osumnjičen da je kontaktirao s pripadnicima radikalnih struktura “Islamske države” i planirao teroristički napad na jednu džamiju u BiH.
“Osumnjičeni je pod istragom i tereti se da je proteklog mjeseca putem elektronskih kanala komunikacije, mobilnog telefona i kompjutera, koristeći aplikacije za komunikaciju – ostvarivao kontakt sa osobama koje podržavaju radikalne pokrete i strukture pomagača takozvanog `ISIL-a`, te je u prepiskama izrazio želju da izvrši napad eksplozivom na jednu džamiju u BiH krajem mjeseca jula ove godine”, navodi se u ranijem saopštenju Tužilaštva.
On je, prema Tužilaštvu, od navedenih osoba tražio smjernice za proizvodnju eksplozivne naprave s detonatorom putem mobilnog telefona, izražavajući namjeru da napadne učenjake Islamske zajednice koji objavljuju proglase protiv mudžahedina i prijavljuju pristalice radikalnih pokreta i ISIL-a agencijama za provođenje zakona u BiH.
Kapić je ranije osuđen na jedinstvenu kaznu od godinu i 10 mjeseci zbog ratovanja u Siriji i nedozvoljenog držanja oružja.
Sud će odluku o prijedlozima Tužilaštva i odbrane donijeti u zakonom predviđenom roku.