Upravo zato je važno znati kako nas tijelo ipak upozorava na probleme s bubrezima, osobito kroz urin, krvni tlak i navike koje svakodnevno zanemarujemo.
– Boja urina treba biti svijetlo žuta kao najfinije vino. Ako postane taman, pjenušav ili crvenkast, to je signal za daljnju obradu, upozorava prof. dr. sc. Ingrid Prkačin, specijalistica interne medicine i subspecijalistica nefrologije, prenosi HRT.
Prema njezinim riječima, urin je primarno sterilna tekućina, a promjene u njegovoj boji ili gustoći mogu ukazivati na razne poremećaje, od infekcija do prisutnosti bjelančevina ili krvi.
– Tri kapi krvi mogu obojiti urin u crveno. Pjenušav urin može ukazivati na proteinuriju, prisutnost proteina u mokraći. A kod urinarne infekcije urin je uvijek taman i gust, pojasnila je prof. Prkačin.
No, nije svaki promijenjeni urin znak bolesti. Hrana također igra svoju ulogu.
– Ljudi se često uplaše jer vide crveni urin, a onda analizom sve bude u redu. Tada ih pitamo, jeste li možda jeli ciklu? Jer i to može obojiti urin. Važno je znati razlikovati stvarne simptome od bezazlenih pojava, objasnila je.
Bubrezi su uzrok i žrtva visokog pritiska
Jedan od najopasnijih, a često zanemarenih problema je sekundarna hipertenzija, povišeni pritisak čiji je uzrok upravo u bubrezima.
– Bubreg je uzrok tlaka i posljedica tlaka. Srce ima samo izvršnu funkciju, ali ono što ga tjera da radi pod pritiskom, to je često bubreg, pojašnjava prof. Prkačin.
Glavni krivac je ateroskleroza, odnosno suženje bubrežnih arterija zbog nakupljanja masnoća. Tada bubreg luči hormon renin, koji povisuje tlak, a osoba toga često nije ni svjesna.
– Ljudi kažu, imam malo povišene masnoće, ali to nije ništa. A zapravo, to može značiti da su im se začepile žile bubrega. Stradaju sitne kapilare unutar bubrega, a da osoba nema nikakve simptome, ističe.
U tom procesu, kaže, bubreg “sam sebe žrtvuje”, a posljedice se kasnije vide na srcu, očima, mozgu i cijelom organizmu.
– Zato je važno raditi probir, kontrolirati masnoće, šećer, kreatinin, proteine u urinu. Sve se to može otkriti jednostavnim analizama, na vrijeme, kaže prof. Prkačin.
Kako sačuvati bubrege?
Briga o bubrezima ne zahtijeva komplicirane zahvate, često je dovoljno ono osnovno: voda i prevencija.
– Osam čaša vode dnevno minimum je za prevenciju infekcija mokraćnog trakta. Kod nekih bolesti, poput policistične bolesti bubrega, preporučuje se i do pet litara vode dnevno, ističe prof. Prkačin.
No, jednako važno kao unos tekućine je i redovito testiranje.
– Jednom godišnje napraviti analizu krvi i urina, to je osnovna prevencija. Tako se može otkriti oštećenje bubrega dok je još u fazi kad se sve može zaustaviti, govori.