Turković je, podsjetimo, Stoltenbergu poslala pismo u kojem ga je upoznala s izazovima sa kojima se BiH suočava u vezi s aktuelnim dešavanjima u Evropi i regionu.
U odgovoru na njeno pismo, Stoltenberg je, između ostalog, poručio da NATO snažno podržava euroatlantski put BiH, te da Alijansa, u kontekstu sprječavanja malignog ruskog utjecaja, razvija set mjera, posebno skrojenih za BiH, u skladu s njenim potrebama.
– BiH ni od koga nije tražila da se prave bilo kakvi posebni uslovi i mjere za nju, pa tako ni od NATO-a – reakcija je člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji smatra da NATO nema nikakve uloge u BiH i da nije čuvar njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta.
Po uzoru na svog stranačkog šefa oglasila se i Dušanka Majkić, delegatkinja u državnom Domu naroda, istakavši da u BiH ne postoji jedinstven dogovor kada je u pitanju njen ulazak u NATO, te da su poznati jasni stavovi RS-a i da to ne može da bude “natureno”.
Isprazna retorika
U razgovoru za Bosnainfo, bivši ministar odbrane BiH Zekerijah Osmić, koji već 2,5 godine nije politički aktivan, ocijenio je ispraznom ovakvu njihovu retoriku, jer ne priznaju i ne prihvataju ono što su članovi njihove stranke – SNSD-a usvajali u prethodnom periodu.
Osmić podsjeća da se ovdje, u stvari, radi o obavezi poštivanja Zakona o odbrani BiH, tačnije člana 84., u kojem se navodi da će “Parlamentarna skupština, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a”.
Naš sagovornik podsjeća da je upravo taj zakon 2005. potpisao visoki funkcioner SNSD-a Nikola Špirić, tada predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH. A uz to podsjetimo i da je upravo za vrijeme mandata Nebojše Radmanovića kao člana Predsjedništva BiH, također funkcionera SNSD-a, u junu 2009. Predsjedništvo usvojilo zaključak o upućivanju formalnog zahtjeva BiH za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP).
– Gospođa Majkić starija je žena, penzionerka. Ona pročita i – ja vjerujem – brzo i zaboravi. Stoga je i ne držim nešto posebno značajnom kada se predstavlja zamjenicom predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH.
U periodu kada sam ja bio ministar, ona je bila predsjednica te komisije i još tada sam uvidio da nema pojma. Ona ode u Banjaluku pa joj tamo napišu šta treba da govori, a vjerujem da je i u ovom slučaju čitala ono što su joj napisali, jer ne može upamtiti. Zato me ona i ne iznenađuje jer ne govori ono što misli.
Ne pitaju se entiteti
A Dodik ponavlja staru otrcanu priču, u kojoj se stalno poziva na ulogu Predsjedništva BiH, države BiH. I sada bi oni da pričaju o entitetu RS, kao da će neko prilikom implementacije ovog zakona pitati bilo koji od entiteta šta treba činiti ako se ide ka NATO-u. Niko ništa neće pitati nijedan odvojeni entitet, nego će se raditi po zakonu.
A po zakonu se zna šta se radi, šta ko radi, a zna se i – ako neko želi da ga promijeni – kako se on mijenja. Ako misle da ga trebaju i mogu promijeniti, neka ga najprije promijene, pa onda komentarišu – jasan je Osmić.
Navodi da BiH već duži niz godina, odnosno od te 2005., ima svoj zacrtani pravac i konkretne poteze koje je pravila svake godine donošenjem MAP-a.
– A ja mislim da je jedan od tih posljednjih akcionih planova za članstvo donesen i u vrijeme Dodika. Dakle, mi idemo u tom pravcu, a koliko sporo, odnosno brzo zavisi od cijele države, od mnogo faktora, kao što od mnogo faktora ovisi i pristupanje BiH Evropskoj uniji – naglašava Osmić.
Ponavlja kako se radi o klasičnoj šupljoj priči Dušanke Majkić i Milorada Dodika, njihovom politikantstvu usmjerenom ka njihovom biračkom tijelu.
– Dodik koristi termine “muslimani” i “muslimansko” Sarajevo, što je neprimjereno za jednog člana Predsjedništva BiH, odnosno za političko uvažavanje čak i onoga s kim se u nekim elementima i stavovima ne slažete – zaključio je Osmić u razgovoru za Bosnainfo.