BiH

Bihać: Nezadovoljstvo građana zbog ogromnih oktobarskih računa za vodu

Na adrese stanovnika Bihaća došli su računi za komunalne usluge vodosnabdijevanja i kanalizacije za oktobar, a mnogi građani negoduju zbog njihove visine, te dodatnih naknada koje su uvedene.

FOTO: ILUSTRACIJA/PIXABAY
FOTO: ILUSTRACIJA/PIXABAY

Odlukom Gradskog vijeća iz septembra ove godine cijena vode je povećana sa 0,94 na 1,20 maraka po potrošenom kubiku, a novina je da je uvedeno plaćanje fiksne naknade od 2,12 maraka za održavanje i rekonstrukciju vodovodnog sistema, te još neke naknade.

“Ranije sam dobijao račune između 15 i 17 maraka, a sada mi je došlo 33,5 maraka na naplatu. Ne trošim puno vode, sam živim i ne znam otkud toliki račun odjednom”, kaže jedan penzioner iz Bihaća.

I ostali stanovnici grada na Uni kažu da su dobili račune koji su uvećani za oko trideset posto, te smatraju kako se radi o još jednom udaru na njihove džepove.

S druge strane, u preduzeću “Vodovod” iz Bihaća tvrde da Bišćani i dalje plaćaju jednu od najnižih cijena za usluge vodosnabdijevanja u Federaciji BiH, te ističu kako je cijena vode korigovana poslije punih 12 godina.

“Bihać raspolaže vodovodnim sistemom čija je vrijednost između 60 i 70 miliona maraka i neophodna su sredstva za njegovo održavanje. Zbog toga smo uveli naknadu”, kaže Amel Muslić, izvršni direktor u pomenutom preduzeću.

Prema njegovim riječima, Bihać već punih šest godina posjeduje kompleksno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, čije održavanje je zbog enormnih poskupljenja postalo ogroman teret.

“Naši korisnici u proteklom periodu nisu plaćali bilo kakvu naknadu za prečišćavanje otpadnih voda. Sada smo uveli naknadu od 40 feninga po potrošenom kubnom metru vode i to se odnosi na 47 posto domaćinstava u Bihaću koji koriste usluge ovog sistema”, kaže Muslić.

U “Vodovodu” kažu kako je poskupljenje njihovih usluga bilo neminovnost, s obzirom na cijene repromaterijala i energenata, zbog čega je ekonomsko poslovanje firme bilo dovedeno u pitanje.

Uz poskupljenja, problem je i sve manji broj korisnika, usljed migracija stanovništva, što je dovelo do smanjene proizvodnje vode.

Dodaju kako su u prošloj godini ekonomski preživjeli isključivo zahvaljujući finansijskoj injekciji iz gradskog budžeta od 550.000 maraka.

Ništa bolja situacija nije ni u drugim komunalnim preduzećima na području USK koja se bave vodosnabdijevanjem, gdje također najavljuju slične poteze i korekciju cijena kada se radi o ovim uslugama, piše krajina.ba.