Zakon je već jednom bio skinut sa dnevnog reda, na sjednici održanoj 13. februara, upravo zbog tog razloga.
Predloženi zakon donosi niz izmjena koje su izazvale snažne reakcije stručne javnosti. Među ključnim rješenjima su ograničenje mandata članova VSTV-a na jedan mandat, mogućnost ograničenja mandata predsjednika Suda BiH i glavnog tužioca, obavezna provjera imovine prije stupanja na funkciju, te odredba prema kojoj advokati mogu konkurisati za niže, ali ne i za najviše pravosudne funkcije.
Poslanik Nenad Grković, jedan od predlagača zakona, otvoreno tvrdi da je sudbina ovog zakona već poznata.
„Na sjednici Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma je odlučeno da se traži mišljenje Venecijanske komisije. Ako ne bude mišljenja opet će ga povući“, rekao je Grković. Prema nezvaničnim informacijama, Venecijanska komisija zasjeda tek u junu, što znači da do sjednice Predstavničkog doma zakazane za 16. mart mišljenje neće biti dostavljeno.
Dodatni problem za predloženi tekst predstavlja činjenica da je, prema navodima, gotovo kompletna stručna javnost protiv zakona. Tokom javne rasprave, strukovna udruženja sudija, tužilaca i advokata iznijela su niz ozbiljnih zamjerki, ocjenjujući da pojedine odredbe mogu dodatno ugroziti nezavisnost pravosuđa.
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da se u parlamentarnoj proceduri nalazi još jedan zakon o VSTV-u, i to u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji je predložilo Ministarstvo pravde BiH, odnosno delegatkinja Marina Pendeš.
„U slučaju da se usvoje u oba doma dva različita zakona, onda ide usaglašavanje. Sve u svemu, nema ništa od tog zakona. Trebalo je usvojiti zakon o VSTV-u i zakon o sudu, taj o sudu su nam u startu odbacili i glupo je usvajati sad taj jedan zakon“, kazao je Grković.
Za razliku od njega, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković smatra da će zakoni ipak biti usvojeni.
„Te dokumente treba doraditi kako bi uvrstili i stavove struke, ali je imperativ da se zadovolje standardi Evropske unije. Nakon usvajanja ovih zakona spremni smo razgovarati o imenovanju glavnog pregovarača“, rekao je Konaković, naglašavajući da je evropski put BiH prioritet.
Jedna od najspornijih odredbi zakona odnosi se na položaj advokata, koji bi, prema predloženom rješenju, mogli konkurisati za niže sudske i tužilačke funkcije, ali ne i za najviše pozicije u pravosuđu.
„Zašto ne bi neko ko je jako dobar advokat, dokazan sa svojih 15 godina neprekidnog rada u toj profesiji mogao da konkuriše za sudiju Vrhovnog suda Federacije BiH? Mi tvrdimo da bismo tu funkciju izvrsno obavljali“, ranije je izjavila advokatica Amila Mimica Kunosić.
Uprkos ponovnom stavljanju na dnevni red, ostaje otvoreno pitanje da li je riječ o političkom manevru ili pokušaju da se formalno pokaže napredak u reformi pravosuđa, iako su izgledi za usvajanje zakona, barem u ovom trenutku, minimalni.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.