Predlagači izmjena i dopuna Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH zastupnici Saša Magazinović i Jasmin Imamović navode da je s ciljem povećanja sigurnosti na cestama u Bosni i Hercegovini, potrebno djelovati sistematski, kako represivno tako i preventivno.
“Represivno djelovanje podrazumijeva provođenje saobraćajnih pravila i propisa kroz zakonska rješenja, kao i sprovođenje kazni za kršioce saobraćajnih propisa. Preventivno djelovanje podrazumijeva podizanje nivoa saobraćajne kulture edukacijom svih učesnika u saobraćaju, od vrtića, predškolskih ustanova, osnovnih škola, srednjih škola do autoškola”, navodi se u prijedlogu.
Brzina, alkohol i narkotici najčešći uzročnici nesreća
Detaljnom analizom oko 800 saobraćajnih nesreća sa smrtnim posljedicama, teškim i lakšim povrijeđenim osobama i materijalnom štetom, utvrđeni su propusti koji su najčešće doveli do nastanka saobraćajnih nesreća.
“Na osnovu provedene analize, određena su zakonska rješenja koja bi djelovala na najčešće uzroke saobraćajnih nesreća na cestama u Bosni i Hercegovini. Saobraćajne nesreće sa smrtnim i teško povrijeđenim osobama obično se javljaju kao posljedicauticaja više faktora, i to brzine, alkohola, narkotika i nepažljivog kršenja saobraćajnih propisa. Dakle, ono što u važećem Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini nemamo, a što bi trebali uraditi učesnici u saobraćaju jeste definicija pojma “obijesna vožnja”. Na osnovu analize saobraćajnih nesreća sa poginulim i teško povrijeđenim osobama, pojam “obijesne vožnje” treba definirati kao ekstremni primjer svih navedenih uzroka saobraćajnih nesreća”, ocijenjeno je u prijedlogu.
Definisanje termina “obijesna vožnja”, cijene predlagači, treba da podigne svijest učesnika o opasnostima koje proizvodi brzina, vožnja pod uticajem alkohola, droga, preticanje na punoj liniji, prolazak kroz crveno svjetlo…
“Maksimalna brzina kretanja u naselju obično je ograničena saobraćajnim znakom sa naredbomna 40 km/h ili važi opšte ograničenje brzine za naselje od 50 km/h. Ako se motorno vozilo u naselju gdje je ograničenje brzine regulisano saobraćajnim znakom, izdavanjem naredbe na 40 km/h, kreće brzinom koja je 40 km/h veća od najveće dozvoljene brzine u naselju, a pri brzini od 80 km/h dolazi do udara motornog vozila u pješaka, vjerovatnoća je da će u takvom saobraćaju biti 80% smrtonosnih pješačkih nesreća. Ako se motorno vozilo nalazi u naselju gdje postoji ograničenje brzine regulisano općim ograničenjem brzine za naselje od 50 km/h i kreće se brzinom koja je za 40 km/h veća od maksimalne dozvoljene brzine za naselje, te brzinom od 90 km/h do sudara motornog vozila na cesti, vjerovatno je da će pješak u takvoj saobraćajnoj nesreći poginuti je više od 90%”, istaknuto je.
S obzirom na to da je brzina jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih nesreća, navodi se, potrebno je pooštriti kazne.
“Pojava saobraćajnih nesreća direktno je povezana sa korištenjem mobilnog telefona od učesnika u saobraćaju, a obično vozača motornog vozila. Svjedoci smo da sve više vozača motocikala piše poruke tokom vožnje, a u posljednje vrijeme koriste i društvene mreže”, stoji u prijedlogu.
Brzina predstavlja opasnost
Od trenutka kada trijezan vozač (i vozač koji nije pod utjecajem narkotika, droga ili drugih psihoaktivnih supstanci) predstavlja opasnost do pojave vidljivog traga kodiranja, odnosno do podsjetnika za kodiranje, traje 1 sekunda.
“Ako se motorno vozilo kreće u skladu s najvećom dozvoljenom brzinom za naselje od 50 km/h, tj. 13,9 m/s, od trenutka ulaska opasnosti od vozača motornog vozila do signala upozorenja, motorno vozilo prelazi cestu sa 13,90 m. Dakle, ako vozač motornog vozila gleda u svoj mobilni telefon 1 sekundu, motorno vozilo pređe udaljenost od oko 13,90 m. Prilikom analize vremenskih intervala saobraćajnihnezgoda, dobijaju se informacije od trenutka nastanka opasne situacije do mjesta gdje je putnik udarioautomobil pješice ili sudar dva motorna vozila traje prosječno oko 1,5 sekundi. Gledanje u mobilni telefon sa 1 sekunde u vozu (provodeći dvije trećine vremena koje odlučuju o ljudskim sudbinama, o životu i smrti”, ističe se.
Stoga, navodi se, upotreba mobilnih telefona direktno utiče na pojavu saobraćajnih nesreća, a s obzirom na to da dosadašnje kazne nisu promijenile svijest učesnika u saobraćaju, potrebno je povećati kazne i djelovati represivno, a također je potrebno raditi na edukaciji učesnika u saobraćaju o opasnostima korištenja mobilnih telefona u saobraćaju.
Oštrije kazne
“Zvanični podaci ukazuju na alarmantnu situaciju, s obzirom na to da značajan broj zaustavljenih vozača odbija da se testira na prisustvo opojnih droga, dok je velika većina njih koji su ipak pristali na test bila pozitivna. Ovi podaci nedvosmisleno ukazuju na zloupotrebu postojećih zakonskih rješenja i nedostatak efikasnog mehanizma kontrole i sankcionisanja”, ocijenjeno je.
Ovim zakonskim rješenjem, vozačima koja odbiju da se testiraju na prisustvo droga biće izrečena novčana kazna u iznosu od 1.000 KM, privremeno oduzimati vozačka dozvola i isključivati iz saobraćaja, a u slučajevima kada je očigledno da se vozač nalazi u takvom psihofizičkom stanju (umor, bolest, djelovanje opojnih droga ili droga koje su označene kao nepodložne uzeti upotreba prije i tokom vožnje), te da nije u stanju sigurno upravljati vozilom bit će omogućeno zadržavanje u prostorijama policijske stanice dok ne prestanu efekti opojnih sredstava droga, najduže 12 sati.
U odnosu na važeći zakon, izmjene se odnose na visinu novčane kazne (sada je 400 do 1000 KM) i uvođenje mogućnosti zadržavanja osobe dok ne prestanu efekti opojnih sredstava droge, što je do sada bilo moguće samo za alkoholizirane osobe.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.