Zastoj u izboru nasljednika Christiana Schmidta prerastao je u otvoreno nadmetanje za politički utjecaj na zapadnom Balkanu, a pojedini diplomati upozoravaju da bi mogao imati dugoročne posljedice po stabilnost zemlje i jedinstvo Zapada.
Sastanak Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), održan u Sarajevu, završio je bez kompromisa, čime su dodatno produbljene razlike između Washingtona i evropskih saveznika. Prema pisanju uglednog novinara Juliana Borgera za britanski The Guardian, riječ je o jednoj od najozbiljnijih transatlantskih nesuglasica u Bosni i Hercegovini od završetka rata.
Schmidt odlazi odmah, nasljednik još nije poznat
Jedino oko čega su članice PIC-a uspjele postići saglasnost jeste da aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt odmah okonča svoj mandat, što je bio ključni zahtjev administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Do imenovanja novog visokog predstavnika funkciju će privremeno, u periodu od dvije sedmice, obavljati Schmidtov američki zamjenik.
Upravni odbor PIC-a saopćio je da ostaje posvećen postizanju dogovora “što je prije moguće”, uz cilj da novi visoki predstavnik bude imenovan najkasnije do 14. jula 2026. godine.
Borger navodi da Bosna i Hercegovina posljednjih mjeseci postaje svojevrsni test sposobnosti Evrope da se suprotstavi novoj američkoj vanjskoj politici pod administracijom Donalda Trumpa. Dok evropske zemlje insistiraju na očuvanju dosadašnjeg međunarodnog pristupa u BiH, Washington je, prema navodima izvora iz diplomatskih krugova, fokus prebacio na ostvarivanje konkretnih ekonomskih interesa američkih kompanija.
Evropske diplomate, piše Guardian, odbile su prihvatiti američke zahtjeve uprkos upozorenjima da bi Sjedinjene Američke Države mogle smanjiti finansiranje i svoje učešće u međunarodnoj misiji u Bosni i Hercegovini ukoliko njihovi prijedlozi ne budu prihvaćeni.
Time je BiH, više od tri decenije nakon završetka rata, ponovo postala prostor na kojem se odmjerava politički utjecaj velikih sila.
Drugi pokušaj bez uspjeha
Na sastanku u Sarajevu učestvovali su ambasadori i predstavnici Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije i Evropske unije, kao i izaslanici Kanade, Japana i Turske. Bio je to drugi pokušaj postizanja dogovora nakon što je prvi sastanak početkom juna završen bez rezultata i uz ozbiljne nesuglasice među partnerima.
Prema Guardianu, neposredno prije tog prvog sastanka administracija Donalda Trumpa zatražila je smjenu Christiana Schmidta nakon što je odbio postupiti u skladu s američkim očekivanjima.
Njemačka i Sjedinjene Države tada su postigle kompromis prema kojem bi Schmidt podnio ostavku, ali bi ostao na funkciji do općih izbora u Bosni i Hercegovini planiranih za oktobar ove godine.
Međutim, Washington je u međuvremenu odustao od tog dogovora i počeo insistirati na Schmidtovom trenutnom odlasku, što je na kraju i ostvareno.
Kurt Bassuener, suosnivač organizacije Democratization Policy Council, smatra da Schmidt nije napustio funkciju svojom voljom. “Ovo nije bio dobrovoljan odlazak. Schmidt nije sam odlučio otići. Amerikanci su ga praktično izbacili”, rekao je Bassuener.
Washington insistira na italijanskom diplomati
Iako su uspjeli ishoditi Schmidtov odlazak, Amerikanci zasad nisu uspjeli osigurati izbor svog favorita za novog visokog predstavnika.
Guardian navodi da Washington posljednjih sedmica intenzivno lobira za imenovanje Antonija Zanardija Landija, 76-godišnjeg italijanskog diplomate. Takav prijedlog izazvao je iznenađenje kod većine ostalih članica Upravnog odbora PIC-a.
Borger piše da Landi nema značajnije iskustvo u Bosni i Hercegovini niti se ranije posebno bavio političkim prilikama u zemlji. Tokom diplomatske karijere služio je u Srbiji, ali nije pokazivao veći interes za Bosnu i Hercegovinu.
Gasovod vrijedan milijardu dolara u pozadini spora
Prema informacijama koje prenosi Guardian, evropski zvaničnici u Sarajevu vjeruju da američko insistiranje na određenom kandidatu nije slučajno. Sumnjaju da je povezano s novim prioritetom Washingtona u regiji – realizacijom projekta plinovoda Južna interkonekcija, čija je vrijednost procijenjena na oko milijardu dolara.
Privremeni posao dodijeljen je kompaniji AAFS Infrastructure and Energy, američkoj firmi koja, prema pisanju Guardiana, nema značajno iskustvo u infrastrukturnim projektima, ali posjeduje snažne lične veze s predsjednikom Donaldom Trumpom.
Administracija SAD-a prošlog mjeseca predstavila je novu strategiju za zapadni Balkan, prema kojoj će američka politika ubuduće biti usmjerena na ostvarivanje “direktnog povrata” za američke kompanije, umjesto nastavka politike dugoročnog jačanja institucija.
Upozorenja da se ugrožava tridesetogodišnji mir
Bivši američki diplomata Jim O’Brien, pišući za European Council on Foreign Relations, ocijenio je da nova politika odražava ono što se već događa tokom drugog Trumpovog mandata. Prema njegovim riječima, politički povezani pojedinci iz SAD-a pokušavaju ostvariti finansijsku korist slabljenjem međunarodnih institucija.
“Ovakvo ponašanje podriva mir koji traje već 30 godina”, upozorio je O’Brien.
Dodatne kontroverze izazvala je činjenica da je posao na projektu Južne interkonekcije dodijeljen bez javnog tendera.
Evropska unija upozorila je da bi takav način dodjele ugovora mogao ugroziti evropski put Bosne i Hercegovine, a upravo je taj spor, prema Guardianu, dodatno produbio neslaganja oko imenovanja novog visokog predstavnika.
Landi izbjegava javnu polemiku
Sam Antonio Zanardi Landi, koji trenutno obavlja dužnost ambasadora Suverenog vojnog malteškog reda pri Vatikanu, nije želio direktno komentirati diplomatski spor. U izjavi za Guardian rekao je da bi bilo “nerazumno uključivati se u tako žestoku raspravu”, ali je istakao da je program koji je dostavio članovima PIC-a “u potpunosti usklađen s evropskim stavovima”.
Prema dokumentu u koji je Guardian imao uvid, Landi obećava da neće poništavati odluke prethodnih visokih predstavnika, da će se prije donošenja važnih odluka konsultirati s Upravnim odborom PIC-a te da neće jednostrano zatvoriti Ured visokog predstavnika (OHR).
Razvoj događaja u narednim sedmicama mogao bi odrediti ne samo buduće funkcioniranje međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, već i odnose između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih saveznika u jednom od najosjetljivijih političkih pitanja na zapadnom Balkanu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.