Dok vatra još pustoši, stručnjaci upozoravaju da gašenje plamena neće nužno označiti kraj naših problema, ukoliko ne saniramo pustoš koju požari ostave za sobom. Profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Dalibor Ballian podsjeća da je požar prije enormnih padavina bio jedan od faktora za tragediju u Konjicu i Donjoj Jablanici, te upozorava da se slična situacija može ponoviti, prenosi Avaz.
– S jačim padavinama sve će krenuti nizbrdo. Kamen, suho drvo koje nije izgorjelo, sve što je ostalo nakon požara i što može sletjeti dolje može napraviti problem. Sad je sve do vlasti – kaže Ballian.
Težak teren
Naglašava da su, osim neposredne opasnosti za građane, disbalans vode i manje čistog zraka, neke od posljedica malog klimatskog udara, kojeg doživljavamo ovih dana. Ballian kaže da je Prenj vrlo težak teren za pošumljavanje.
– To su dolomitni sipari, tu je šuma u zaštitnoj funkciji i možete zamisliti šta se dešava kad je izgubite. Odmah je potrebno ukloniti preostalo drveće koje nije izgorjelo, napraviti kanale za odvod suvišnih voda, a za sve to su potrebna sredstva. Najveći problem je ko će ih osigurati, jer šumarstvo i Grad Konjic to ne mogu, a mi nemamo kohezione fondove za saniranje posljedica klimatskih promjena – ističe on.
Već viđeno
Donja Jablanica je pokazala da požar nije završen u trenutku kad se ugasi posljednji plamen, jer njegove najteže posljedice pojave se nekoliko godina kasnije, kada je sam požar već gotovo zaboravljen, kaže Vedad Demir, direktor Zavoda za geologiju FBiH.
– U slivu Donje Jablanice šumski požar dogodio se približno tri godine prije katastrofe iz oktobra 2024. godine. Na opožarenoj strani sliva došlo je do propadanja vegetacijskog i korjenovog sistema, koji je imao važnu ulogu u stabilizaciji rastresitog materijala na strmim padinama. Upravo su na toj strani sliva inicirana plitka klizišta, odroni i drugi procesi koji su, u kombinaciji s ekstremnim padavinama, učestvovali u formiranju razornog debritnog toka. Na neopožarenoj strani sliva slični procesi destabilizacije nisu zabilježeni – kaže Demir.
Upozorava da se šumski požari na području Konjica ne mogu posmatrati samo kroz neposrednu štetu koju ostavljaju iza sebe, jer će opožarene padine s vremenom gubiti stabilnost.
Savršena oluja
– Ako se to poklopi s ekstremnim padavinama i drugim vremenskim pojavama koje klimatske promjene čine sve izraženijim, mogu se stvoriti uslovi za nova klizišta, bujične i debritne tokove, pa i katastrofe poput one koju smo vidjeli u Donjoj Jablanici i Konjicu. Ni pošumljavanje, koje je svakako neophodno, ne može odmah vratiti izgubljenu funkciju šume, iako mlado drveće može relativno brzo pomoći u zaštiti površine tla od erozije. Ipak, potrebne su decenije da nova šuma razvije korijenov sistem koji može preuzeti stabilizacijsku ulogu zrelih stabala koja danas nestaju u požarima – ističe Demir.
Zaključuje da je nakon požarne sezone potrebno identificirati kritične opožarene slivove i strme padine iznad naselja, puteva i druge infrastrukture, procijeniti njihovu geološku i erozionu osjetljivost i uspostaviti dugoročni monitoring i odgovarajuće zaštitne mjere.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.