Međutim, carinska pravila Evropske unije vrlo precizno određuju šta se može prenijeti bez plaćanja dodatnih dažbina i u kojim količinama se roba smatra ličnim prtljagom, a kada prelazi u kategoriju robe koja podliježe carinskom postupku.
Kada je riječ o bezalkoholnim pićima, poput sokova, gaziranih napitaka, mineralne vode i sličnih proizvoda, ne postoje posebna količinska ograničenja za ličnu upotrebu. Ipak, carinski službenici imaju pravo procijeniti odgovara li količina potrebama jednog putnika ili ukazuje na komercijalnu namjenu. Ukoliko se prevoze veće količine, može se tražiti dodatno pojašnjenje ili dokaz o svrsi unosa robe.
Dozvoljene količine alkohola pri ulasku u EU
Za alkoholna pića pravila su znatno preciznija. Putnici stariji od 17 godina koji iz Bosne i Hercegovine ulaze u Hrvatsku i Evropsku uniju mogu bez plaćanja akciza i carine unijeti:
Pivo: do 16 litara
Stono (mirno) vino: do 4 litre
Žestoka alkoholna pića (s više od 22% alkohola, poput rakije, viskija, votke ili konjaka): do 1 litar
Srednje jaka alkoholna pića (s manje od 22% alkohola): do 2 litre (umjesto 1 litre žestokog pića)
To znači da putnik može istovremeno nositi 16 litara piva i četiri litre vina, ali kod žestokih pića mora poštovati propisane granice. Količine se odnose na jedno lice i ne mogu se proizvoljno povećavati samo zato što se putuje s porodicom ili u grupi. Carinski službenici pritom procjenjuju prenosi li se roba za vlastite potrebe ili postoji sumnja da je namijenjena prodaji.
Poseban oprez s domaćom rakijom
Posebno treba biti oprezan s domaćom rakijom. Građani često smatraju da nekoliko flaša domaće rakije ne predstavlja problem, ali ukoliko količina prelazi dozvoljene granice ili nije jasno da je riječ o ličnoj potrošnji, roba može biti predmet dodatne kontrole. Isto vrijedi za vino, pivo i druga alkoholna pića koja se prevoze u većim količinama od dozvoljenih.
Prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu takođe postoje pravila za unos alkohola. Putnici mogu unijeti određene količine bez plaćanja dažbina, ali se veće količine smatraju robom koja podliježe carinskom postupku i mogu zahtijevati prijavu te obračun odgovarajućih davanja.
Paprene kazne za šverc i skrivanje robe
Najveći problemi nastaju kada putnici pokušaju sakriti alkohol ili ga ne prijave carinskim službenicima. Ako se tokom kontrole utvrdi da je unesena količina veća od dozvoljene ili da roba nije prijavljena, carina može privremeno ili trajno oduzeti robu, obračunati akcize, PDV i carinu te pokrenuti prekršajni postupak.
Novčane kazne razlikuju se od države do države i zavise od vrste prekršaja, ali stručnjaci upozoravaju da putnike neprijavljivanje robe može koštati stotine pa čak i nekoliko hiljada eura. U pojedinim slučajevima roba se oduzima bez prava na povrat, a protiv putnika se vodi dodatni postupak zbog pokušaja nezakonitog unosa robe preko granice. Mediji koji su analizirali evropske propise navode da pojedini carinski prekršaji mogu rezultirati kaznama i većim od 10.000 eura, posebno kada postoji sumnja na komercijalni unos ili izbjegavanje plaćanja obaveza.
Zbog toga putnici prije svakog putovanja trebaju provjeriti važeća pravila i ne oslanjati se na informacije koje su nekada vrijedile ili na savjete drugih putnika. Nekoliko litara viška piva ili nekoliko flaša rakije više od dozvoljenog limita može na kraju koštati mnogo više nego što vrijedi sama roba.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.