Iz Sindikata navode da je osnovni razlog izostanka dijaloga, kako tvrde, nerazumijevanje Vlade HNK-a u vezi s vrstom, obimom i složenošću poslova koje obavljaju zaposleni u pravosudnim institucijama.
Posebno su reagovali na prijedlog povećanja plaća samo jednoj kategoriji zaposlenih – sudskim i tužilačkim asistentima. U Sindikatu takav potez smatraju „bacanjem prašine u oči“, ističući da asistenti čine samo dio zaposlenih koji svakodnevno nose odgovornost za funkcionisanje i efikasnost pravosudnog sistema.
„Odgovornost je nemjerljiva“
Iz Sindikata naglašavaju da se položaj državnih službenika i namještenika zaposlenih u pravosuđu značajno razlikuje od položaja zaposlenih u organima uprave.
„Položaj namještenika i državnih službenika u pravosuđu značajno je drugačiji nego u upravnim organima. Obim poslova znatno je veći, odgovornost nemjerljiva, a dežurstva vikendom i praznicima učestala“, navodi se u saopćenju.
Dodaju da zaposleni u pravosuđu rade pod strogim rokovima, pri čemu se susreću s posebno osjetljivim kategorijama i materijalima.
„Posebno je izražen rad s najugroženijim kategorijama poput maloljetnika i žrtava nasilja, ali i s opasnim kategorijama osuđenika te s osjetljivim dokaznim materijalima poput oružja i opojnih droga“, navode iz Sindikata.
Traže 20 posto naknade za složenost poslova
Jedan od ključnih zahtjeva Sindikata jeste uvođenje naknade za složenost poslova u iznosu od 20 posto za sve državne službenike i namještenike zaposlene u pravosudnim institucijama HNK-a. Iz Sindikata poručuju da je riječ o minimalnom zahtjevu ispod kojeg, kako ističu, ne mogu ići.
Istovremeno upozoravaju da je HNK, prema njihovim navodima, jedini kanton koji nema zakon kojim bi se sistemski i trajno uredila pitanja plaća zaposlenih u pravosudnim institucijama.
Umjesto toga, tvrde iz Sindikata, Vlada HNK-a svake godine donosi odluke o osnovicama za obračun plaća parcijalno i bez dugoročnog rješenja.
Odgovornost za blokadu prebacuju na Vladu
Jedinstveni sindikat u svom saopćenju pozvao je javnost i privrednike da eventualnu štetu nastalu zbog otežanog rada, odnosno nerada pravosudnih institucija u HNK-u, ne pripisuju zaposlenima koji su u štrajku.
Odgovornost su direktno adresirali na Vladu HNK-a i nadležna ministarstva.
„Pozivamo cjelokupnu javnost i privrednike da svu štetu nastalu zbog nerada pravosudnih institucija u HNK-u adresiraju isključivo na Vladu HNK-a i nadležna ministarstva pravosuđa i finansija, jer ključ deblokade pravosudnih institucija nije u rukama potplaćenih radnika, nego u rukama premijerke Marije Buhač, ministra finansija Adila Šute i ministra pravosuđa Gorana Karanovića“, navodi se u saopćenju Jedinstvenog sindikata državnih službenika i namještenika pravosudnih institucija u HNK-u.
Štrajk članova Sindikata traje od 7. septembra, a iz Sindikata poručuju da očekuju da Vlada HNK-a pokrene pregovore o njihovim zahtjevima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.