BiH

Šta su revizori utvrdili "češljajući" knjige državnih institucija i Vijeća mistara Bosne i Hercegovine...

Pod lupom revizora iz Ureda za reviziju institucija na nivou BiH svake godine se nađu 74 institucije koje postoje na tom nivou vlasti, a u zavisnosti od onoga što pokažu knjige, dobijaju pozitivno mišljenje ili mišljenje s rezervom, uz mogućnost dodatnog skretanja pažnje na određene segmente poslovanja, te negativno mišljenje.

FOTO:  BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
arhiva

Revizori su nakon kontrole poslovnih knjiga institucija na nivou BiH iz 2025. godine ponovo napisali na stotine preporuka s ciljem da narednog ljeta dobiju bolje ocjene za poštovanje finansijske discipline i drugih akata, ali presjek stanja iz njihovih bilješki ne ulijeva povjerenje.

Pod lupom revizora iz Ureda za reviziju institucija na nivou BiH svake godine se nađu 74 institucije koje postoje na tom nivou vlasti, a u zavisnosti od onoga što pokažu knjige, dobijaju pozitivno mišljenje ili mišljenje s rezervom, uz mogućnost dodatnog skretanja pažnje na određene segmente poslovanja, te negativno mišljenje.

Od 74 revidirane institucije, 21 (29 posto) dobila je pozitivno mišljenje po oba osnova bez skretanja pažnje, 40 institucija (54 posto) dobilo je pozitivno mišljenje po oba osnova (uz skretanje pažnje), dok je 12 institucija (16 posto) dobilo mišljenje s rezervom na finansijske izvještaje ili usklađenost poslovanja, sa ili bez skretanja pažnje.

Uslijed ograničenosti obima revizije, mišljenje nije bilo moguće izraziti kod jedne institucije, a riječ je o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH (OSA).

Najznačajniji nalazi se, kako je potvrđeno u Uredu, između ostalog, odnose na nepravilnosti i nedostatke na polju postupaka javnih nabavki, zapošljavanja i angažiranja putem ugovora o djelu, neusklađenu unutrašnju organizaciju, zatim u dijelu koji se tiče evidencije potraživanja, obaveza, prihoda i imovine, realizaciju kapitalnih projekata, internu reviziju, upravljanje grantovima te imenovanje rukovodećih tijela.

Upravo zbog toga je i ove godine, dodali su, proces finansijske revizije institucija BiH za 2025. godinu rezultirao velikim brojem preporuka.

– Od ukupno 444 date preporuke, 226 su nove, dok je 218 preporuka ponovljeno iz ranijih godina – rečeno je u Uredu za reviziju institucija BiH.

Uporedna analiza datih preporuka u proteklom petogodišnjem periodu je, naime, potvrdila da su revizori od 2021. svake godine pisali po nekoliko stotina preporuka. Kako novih, tako su ih i ponavljali iz prethodnih godina, jer ih nadležni nisu do momenta nove posjete proveli u djelo.

Porast nerealiziranih preporuka

Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2025. godinu bi trebao uskoro biti objavljen, a u posljednjem, onom za 2024. godinu, upozoreno je da je zabilježen određeni porast nerealiziranih preporuka.

Analiza višegodišnjih podataka datih preporuka i njihove realizacije, pojasnili su revizori, ukazuje na to da se najčešće realiziraju preporuke kada institucija sama djeluje na njihovo provođenje, dok to dosta sporije ide za preporuke koje su zajedničke većem broju institucija.

– Značajan broj preporuka (41 posto) ponavlja se više godina, što upućuje na nedostatak odgovornosti rukovodstva institucija i nepotpunu primjenu zakonskih i podzakonskih propisa te nepostojanje sistemskih rješenja – upozoreno je u godišnjem izvještaju za 2024. godinu.

Najveći broj preporuka u revizorskim izvještajima odnosi se na nalaze revizora za koje je izraženo mišljenje s rezervom ili skrenuta pažnja, a odnose se na slabosti i nedostatke u primjeni Zakona o javnim nabavkama, neefikasnost u usklađivanju pravilnika o unutrašnjoj organizaciji s odlukama Vijeća ministara BiH, nedovoljno transparentan proces zapošljavanja angažiranjem osoba na određeno vrijeme bez konkursa, kao i angažiranje osoba na osnovu ugovora o djelu za sistematizirana radna mjesta.

Uočene su i slabosti sistema kontrole naplate prihoda i potraživanja, provođenja popisa imovine, sredstava i obaveza, te nedovoljna efikasnost u realizaciji višegodišnjih kapitalnih projekata, rješavanju statusa imovine kojom raspolažu ili koju koriste institucije BiH, funkcionisanju IT sistema i druge.

Stav članova Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine, koja prati revizorske izvještaje, svodi se na to da generalno dosta krivice za ovakvu sliku snosi politika, kao i činjenica da i dalje nije zaživio sistem odgovornosti.