Pravo glasa ima gotovo 159 miliona ljudi. Ne očekuje se da će ijedan od vodećih kandidata osvojiti apsolutnu većinu potrebnu za pobjedu u prvom krugu, pa je vjerojatan drugi krug između njih dvojice 25. oktobra.
Glavne teme predizborne kampanje jesu kriminal, uloga države, neovisnost Vrhovnog suda i odnosi sa Sjedinjenim Državama. Flávio Bolsonaro, iz Liberalne stranke (PL), želi smanjiti državnu službu i zalaže se za oštriji pristup kriminalu.
Lula, iz Radničke stranke (PT), planira nastaviti socijalne programe svoje vlade i javna ulaganja, uz zadržavanje snažne uloge države. Lula, koji se na predsjedničku dužnost vratio 2023. godine, natječe se za četvrti mandat. Prethodno je predsjedničku dužnost obnašao od 2003. do 2010. godine.
Jair Bolsonaro osuđen na više od 27 godina zatvora
Flávio Bolsonaro obnaša dužnost senatora od 2019. godine i prvi se put natječe za predsjednika. Njegov otac, bivši predsjednik Jair Bolsonaro, izgubio je posljednje predsjedničke izbore od Lule 2022. godine tijesnom razlikom.
Vrhovni ga je sud poslije osudio na više od 27 godina zatvora zbog pokušaja državnog udara nakon izbornog poraza. Bolsonaro trenutačno izdržava kaznu u kućnom pritvoru zbog zdravstvenih problema.
Za predsjednika se natječe dvanaest kandidata. Uz Lulu i Bolsonara, među njima su guverneri Ronaldo Caiado i Romeu Zema te psihijatar i pisac Augusto Cury. Ostali kandidati, prema ispitivanjima javnog mnijenja, znatno zaostaju za dvojicom vodećih.
Uz predsjednika i potpredsjednika, Brazilci biraju dvije trećine Senata od 81 člana te svih 513 članova Zastupničkog doma. Birači će također birati guvernere 26 saveznih država i Saveznog okruga, kao i zastupnike u državnim skupštinama. Glasanje je u Brazilu obvezno. Prvi privremeni rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta, piše Index.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.