Balkanska istraživačka mreža (BIRN) u svom najnovijem izvještaju zabilježila je više od 200 slučajeva digitalnih prijetnji u Bosni i Hercegovini, a među njima posebno zabrinjavajući su trendovi koji mogu imati dugoročne posljedice na mentalno zdravlje i sigurnost građana.
Jedan od šokantnih slučajeva koji je izazvao snažnu uznemirenost bila je smrt mladića koji je izvršio samoubistvo nakon što je snimak njegovog ismijavanja na benzinskoj pumpi postao viralan na TikToku i YouTube-u. Snimak je prikazivao radnika pumpe koji se rugao mladiću dok je pokušavao popuniti molbu za posao, a snimka je postala predmet ismijavanja na internetu. Ovaj tragičan događaj samo je jedan od mnogih u kojem digitalni sadržaj, objavljen bez obzira na posljedice, ima ozbiljan utjecaj na živote ljudi.
BIRN u svom izvještaju ističe da su mnogi slučajevi digitalnih prijetnji povezani s govorm mržnje, diskriminacijom i prijetnjama koje mogu imati katastrofalne posljedice po društvo. Gotovo četvrtina svih zabilježenih slučajeva odnosi se na širenje mržnje na internetu, posebice prema ženama, manjinskim zajednicama i LGBT osobama. Nažalost, kazne za počinitelje su rijetke, a mnogi slučajevi ostaju bez adekvatne pravne reakcije.
“U našoj društvenoj realnosti, mnogi ljudi nisu svjesni ozbiljnosti posljedica svojih online aktivnosti. Podjela snimaka u kojima se ismijavaju i ponižavaju druge postala je način na koji mnogi traže osjećaj moći i kontrole”, objašnjava Merima Bradarić Srna, glavna psihologinja Udruženja “Menssana”. “Važno je educirati ljude o posljedicama takvog ponašanja i poticati veći osjećaj empatije. Svaka osoba koja je predmet ismijavanja osjeća se povrijeđeno, a to može imati dugoročne negativne učinke na njeno mentalno zdravlje.”
Lažne dojave o bombama u školama također postaju ozbiljan problem. Kenan Bajraktarević, otac dvojice učenika u Sarajevu, svjedoči kako su česte lažne dojave ozbiljno utjecale na obrazovni proces njegovih sinova. Mnoge škole su morale preći na online nastavu, a roditelji su bili prisiljeni napustiti posao kako bi bili sa svojom djecom. Ovo nije samo izazvalo neizvjesnost među učenicima, već je i ozbiljno poremetilo nastavni proces, posebno u specifičnim školama poput elektrotehničkih, gdje je praktična nastava ključna.
“Takav vid nastave je improvizacija i nije ni blizu onome što je djeci potrebno. Lažne dojave ometaju obrazovanje i sigurnost, stvarajući opterećenje za cijelu zajednicu”, ističe Bajraktarević.
Rastući broj digitalnih prijetnji i govora mržnje, uključujući prijetnje samoubistvom na društvenim mrežama, također postavlja pitanje kako ćemo se nositi s ovom novom vrstom nasilja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.