Ipak, sudskog epiloga nema ni u jednom od brojnih slučajeva o kojima su pred Komisijom svjedočili zvaničnici, zaposlenici i sindikalni predstavnici.
Sudskog epiloga nema ni za jedan od brojnih slučajeva kojima se bavila Parlamentarna komisija za borbu protiv korupcije. A bilo ih je mnogo – od slučaja „Viaduct“, sumnjivih diploma i nepravilnosti u Upravi za indirektno oporezivanje BiH do pitanja u vezi s radom BHANSA-e, piše N1.
Komisija je proteklih mjeseci saslušavala zvaničnike, zaposlenike, sindikalne predstavnike i osobe koje su odlučile javno govoriti o sumnjama na korupciju i zloupotrebe. Uprkos iznesenim informacijama i krivičnim prijavama, konkretnih odgovora pravosudnih institucija i dalje nema.
Više od 57 miliona eura isplaćeno kompaniji „Viaduct“
Jedan od slučajeva kojim se bavila Komisija odnosi se na kompaniju „Viaduct“. Bosna i Hercegovina zvanično je isplatila više od 57 miliona eura slovenačkoj kompaniji „Viaduct“ iz Portoroža na osnovu arbitražne presude iz Washingtona.
Tokom saslušanja podsjećano je da su vlasti u Republici Srpskoj godinama ignorisale upozorenja pravobranilaštva, dok su obaveze i kamate rasle. Slučaj je otvorio pitanja odgovornosti institucija i zvaničnika zbog čijeg je postupanja ili nepostupanja konačni teret pao na državni budžet.
„Pandora“ teška dvije milijarde maraka
Skandalozni podaci izneseni su i tokom saslušanja sindikalnih predstavnika i zaposlenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH o aferi „Pandora“.
U ovom predmetu obustavljena je istraga protiv više od 50 osoba osumnjičenih za carinske malverzacije i krijumčarenje robe. Procjenjivano je da je afera bila „teška“ oko dvije milijarde KM.
Pred Komisijom se govorilo i o velikim pritiscima kojima su bili izloženi oni koji su odlučili javno progovoriti o mogućim nepravilnostima. Uprkos ozbiljnosti iznesenih navoda, odgovora o eventualnoj odgovornosti i novom postupanju nadležnih institucija nema.
Sumnjive diplome i privatni fakulteti
Komisija se bavila i privatnim visokoškolskim ustanovama te diplomama čija je vjerodostojnost dovedena u pitanje. Među spominjanim ustanovama bio je i „Kallos“, a saslušanja su ponovo otvorila pitanje kontrole privatnih fakulteta, načina stjecanja diploma i njihove upotrebe u institucijama.
To je samo dio onoga što se proteklih mjeseci moglo čuti pred Parlamentarnom komisijom.
Tužilaštvo bez odgovora na brojna svjedočenja
Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić ranije je, na pitanje šta će Tužilaštvo učiniti povodom prijava koje se odnose, primjerice, na opstrukciju rada Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, odgovorio da se ta institucija ne bavi politikanstvom.
Međutim, odgovora nema ni na brojna svjedočenja koja su se mogla čuti u Parlamentarnoj skupštini BiH, kao ni na krivične prijave koje su u međuvremenu podnijeli parlamentarci.
Izostanak reakcije dodatno otvara pitanje da li će informacije iznesene tokom javnih saslušanja ikada prerasti u konkretne istrage i sudske postupke.
Komisija nastavlja rad uprkos pritiscima
Dok Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH ignoriše nerad pravosuđa, predsjedavajući Komisije Jasmin Emrić poručuje da će Komisija nastaviti raditi uprkos svim pritiscima.
Prijava je, kako se navodi, sve više, kao i osoba koje su spremne javno svjedočiti o sumnjama na korupciju, zloupotrebu položaja i nepravilnosti u institucijama, piše N1.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.