Iz prijedloga dnevnog reda sjednice proistieče kako će se razmatrati i vjerojatno prihvatiti ostavka Radovana Viškovića na dužnost predsjednika vlade RS dok će se Dodika pokušati održati u političkom životu raspisivanjem referenduma.
Birači bi se na referendumu izjašnjavali prihvaćaju li presudu Suda BiH, kojom je on osuđen na godinu dana zatvora, kao i odluku kojom ga je Centralna izborna komisija BiH (CIK) na temelju te presude smijenilo s dužnosti predsjednika RS, navodi HRT.
Ta je odluka od ponedjeljka postala pravosnažna jer ju je potvrdilo prizivno vijeće Suda BiH i na to se Dodik više nema kome žaliti iako njegovi odvjetnici nastavljaju s nastojanjima da ospore presudu Suda BiH tako što su poslali apelaciju državnom Ustavnom sudu uz tvrdnju kako je njihovom branjeniku uskraćeno pravo na pravedno suđenje.
Dok čeka što će o svemu kazati Ustavni sud BiH, kojega je ranije opisivao kao neustavno tijelo osporavajući mu pravo na donošenje bilo kakvih odluka te blokirajući izbor dva nedostajuća suca koje je trebao imenovati parlament RS. Dodik uporno tvrdi da je i dalje predsjednik entiteta i odbija napustiti ured u Banjoj Luci.
Uz to prijeti kako neće dopustiti provedbu prijevremenih izbora za predsjednika RS kada ih CIK BIH raspiše.
No Dodik a i RS sada se suočavaju s nizom problema kako realizirati te planove.
U skladu sa odlukom CIK-a BIH, Dodik više nema nikakvih prava ni ovlasti pa niti jedan zakon kojega donese parlament RS ne može stupiti na snagu dok se ne imenuje vršitelj dužnosti predsjednika entiteta. Tako ne bi mogao predložiti ni kandidata za novog premijera koji bi naslijedio Viškovića.
Potpiše li Dodik bilo kakvu odluku počinit će novo kazneno djelo, a takvi papiri neće imati nikakvu zakonsku vrijednost.
Jesen u BiH tako bi ponovo mogla biti politički burna i obilježena pojačanim napetostima koje će vjerojatno blokirati svaki pokušaj usvajanja reformskih zakona nužnih za napredak na putu ka članstvu u EU.
Približava se 10. septembar, rok do kada BiH treba u Bruxelles dostaviti program reformi nužan da bi ta zemlja dobila pristup sredstvima iz fonda osnovanog kao potpora Planu rasta za zapadni Balkan. Ne učinili li to ostat će bez dodatnih 100 miliona eura nakon što joj je iz istih razloga u srpnju već oduzeto 108,5 miliona eura iz planiranog paketa vrijednog milijardu eura.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.