Međutim, iza svakog angažovanja helikoptera stoje i značajni troškovi. Kupovina letjelice samo je početak, jer nakon toga slijede izdaci za gorivo, osiguranje, redovno i vanredno održavanje, servise, rezervne dijelove, obuku posada i druge operativne potrebe.
Koliko gorivo može biti značajna stavka pokazuje primjer intervencije Oružanih snaga BiH na području Konjica početkom augusta. Tokom gotovo četiri sata leta helikopter je potrošio približno 1.000 litara mlaznog goriva, dok je na požarište izručeno oko šest tona vode. To znači da je u toj konkretnoj intervenciji prosječna potrošnja bila oko 250 litara goriva po satu leta.
Troškovi se razlikuju od institucije do institucije, ali javne nabavke pokazuju koliko novca odlazi samo na gorivo. MUP Zeničko-dobojskog kantona zaključio je okvirni sporazum za nabavku kerozina JET A-1 za helikoptersku jedinicu vrijedan 44.200 KM bez PDV-a, odnosno 51.714 KM sa PDV-om. Sporazum važi dvije godine, do aprila 2028. godine.
Istovremeno, Kantonalna uprava civilne zaštite ZDK pokrenula je postupak nabavke JET A-1 goriva za potrebe helikoptera procijenjene vrijednosti 23.000 KM bez PDV-a, dok je za kasko osiguranje helikoptera predviđeno čak 136.752 KM.
Još veći iznos planirao je MUP Republike Srpske, koji je za kerozin JET A-1 za pogon svojih helikoptera predvidio okvirni sporazum vrijedan do 400.000 KM bez PDV-a, odnosno 468.000 KM sa PDV-om. Sporazum se odnosi na period od oktobra 2025. do oktobra 2026. godine.
Ni Federalna uprava civilne zaštite nije izuzetak. Za nabavku kerozina JET A-1 zaključen je ugovor vrijedan 34.200 KM bez PDV-a, odnosno 40.014 KM sa PDV-om.
Posebno je zanimljiv primjer Kantona Sarajevo, koji je nabavio višenamjenski helikopter Bell 412EPX. Za njegovo korištenje potrebno je osigurati i redovno snabdijevanje gorivom, pa je za tu namjenu predviđena nabavka vrijedna 85.470 KM bez PDV-a. Još značajniji iznos odnosi se na osiguranje helikoptera – MUP KS planira za tu uslugu izdvojiti 762.800 KM bez PDV-a.
Ovi podaci pokazuju da stvarna cijena helikopterskih kapaciteta nije samo iznos koji institucija plati prilikom kupovine letjelice. Svaki helikopter zahtijeva kontinuirano ulaganje, a troškovi dodatno rastu tokom požarne sezone, kada se broj sati leta i intenzitet angažovanja višestruko povećavaju.
Ipak, kada se helikopter koristi za gašenje požara, spašavanje ljudi ili pomoć na nepristupačnim terenima, troškove treba posmatrati i kroz njegovu operativnu vrijednost. U situacijama kada vatra ugrožava naselja, infrastrukturu i ljudske živote, nekoliko sati leta može napraviti razliku između lokalizovanog požara i katastrofe velikih razmjera, javlja Akta.ba.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.