GRAS nije jedini na listi. Ukupno je evidentirano 1.299 kompanija, javnih i privatnih. Struka upozorava da ekonomski gubici uzrokovani neplaćanjem PDV-a ugrožavaju makroekonomsku stabilnost zemlje.
Kada dug postane drug – šta je rješenje?
Milionski dug GRAS-a
Sarajevski GRAS. Dugovi rastu, odgovornost kasni. Da je kroz decenije iza nas bilo više odgovornosti među rukovodiocima GRAS-a, glavni grad bi, zasigurno, odavno imao u potpunosti obnovljen vozni park. Umjesto novih vozila, tu su milionska dugovanja.
Podaci UIO-a pokazuju da je GRAS najveći dužnik za PDV i akcize – više od 30 miliona maraka.
„Taj dug je nastao u periodu od 2009. do 2016. godine, kada je u GRAS-u radilo 1.600, 1.700 radnika, koliko nas je bilo, na crno, faktički u državnoj firmi. Zašto je to tolerirano u ono vrijeme, ne znam. Znate i sami da smo se mi bunili, štrajkove organizirali, da se to ispravi“, navodi Amir Muminović, predsjednik Sindikata radnika KJKP GRAS.
Radnici su godinama ukazivali na brojne nepravilnosti, od sumnjivih nabavki do spornih tendera. Podnesen je niz krivičnih prijava, ali i desetine naredbi za neprovođenje istraga. Dok su se kroz godine, svako malo, direktori smjenjivali, obaveze su se gomilale.
Decenije bez kontrole i dug je postao poslovini model. Ključno pitanje – hoće li ikad biti anuliran?
„Kad će se anulirati taj dug, koliko znam, u razgovoru s upravom preduzeća i s ministrom, radi se reprogram. Potpisivanjem tog reprograma duga da se proba riješiti i da GRAS dobije licence i da krene još korak naprijed ka potpunom ozdravljenju“, kazao je Muminović.
Dugovi ugrožavaju radnike
I nije ovaj GRAS-ov dug, jedini. Višegodišnji problemi su i neuplaćeni doprinosi radnicima. Riječ je o milionskim iznosima. Iz Kantonalnog ministarstva saobraćaja navode da su u proteklih pet godina izdvojili više od 10 miliona maraka za penzionisanje oko 300 radnika.
Tokom ove godine planirano je penzionisanje njih oko 70, za sta će biti izdvojeno više od dva miliona maraka.
Uvezati staž radnicima želi i rudnik Kreka. Inače, drugi na listi najvećih dužnika Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Dug treba biti izmiren, ali nikako na štetu radnika – jasni su iz Sindikata.
„Ovdje je klasičan nesporazum države sa samom sobom. Uvijek postoji način, ako se hoće. Ono što mi u Sindikatu rudara nećemo dozvoliti jeste da mi ne možemo živjeti bez plate, da mi, kad idemo u penziju, mora biti uplaćeno, a sve to što je nagomilano, nek rješavaju. Mi svaki svoj dinar debelo crno zaradimo“, rekao je Senad Sejdić, predsjednik Sindikata radnika Rudnika Kreka.
UIO pokreće prinudnu naplatu
U iščekivanju tog rješenja, Uprava za indirektno oporezivanje ima svoje. Za dužnike procedure su jasne. Slijedi postupak prinudne naplate, definisan Zakonom, a to nosi teške finansijske posljedice za preduzeća – od troškova do gubitka reputacije.
„Kada dužnik ne izmiri svoje obaveze u roku za dobrovoljno plaćanje, Uprava za indirektno oporezivanje pokreće postupak prinudne naplate. To podrazumijeva različite mjere, od blokade do pljenidbe sredstava na računu, pa do pljenidbe i prodaje imovine dužnika“, navela je Jana Kezić, glasnogovornica UIO-a.
Na listi dužnika ukupno je 1.299 kompanija, javnih i privatnih. Među njima su i one koje duguju velike iznose, a nemaju novca na računima ni vrijedne imovine, pa prinudna naplata ostaje bezuspješna.
Potrebni sposobni kadrovi
Dok se dugovi gomilaju, struka upozorava da budžeti ostaju bez novca koji bi bio uložen u školstvo, zdravstvo i infrastrukturu. Zato je, kažu, važno da se na rukovodeće funkcije u javnim preduzećima imenuju sposobni, a ne podobni kadrovi.
„Jednostavno, pooštriti procedure izbora rukovodećih kadrova, da se na konkursima biraju zaista oni koji su najbolji, da se poništavaju konkursi ukoliko nema dovoljan broj prijavljenih kandidata i da potpuno neovisne komisije provode konkursnu proceduru. Na taj način mislim da ćemo izbjeći neke apsurdne stvari gdje su ljudi dolazili na pozicije direktora ogromnih javnih kompanija bez maltene ikakvog ozbiljnog radnog iskustva“, naglasio je Damir Bećirović, profesor ekonomije.
A sistem indirektnog oporezivanja ne prašta greške i neiskustvo. Plaćanje PDV-a zakonska je obaveza. Neplaćanje nanosi štetu budžetima na svim nivoima, a to direktno ugrožava ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine, javlja FTV.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.