U okviru kampanje političkim subjektima upućena je anketa, zajedno s „Agendom pacijenata za zdravstvo 20262030“, u kojoj je definisano pet prioriteta: dostupnost lijekova i redovna revizija listi lijekova, ukidanje listi čekanja na terapije, uspostavljanje jedinstvenog registra oboljelih i ishoda liječenja, poštivanje i zaštita prava pacijenata te sistemsko uključivanje pacijenata u donošenje odluka.
Projektna menadžerica inicijative „Glasaj za život“ Adisa Velić kazala je da pacijenti u predizbornom periodu žele promijeniti perspektivu i umjesto slušanja općih političkih obećanja od politike tražiti konkretne odgovore. Pacijentu koji čeka lijek nije dovoljno reći da će zdravstveni sistem jednog dana biti bolji, niti je pacijentu koji mjesecima čeka terapiju dovoljno obećati reformu zdravstva. Potrebne su konkretne mjere, jasni rokovi, odgovornost i rezultati – rekla je Velić.
Navela je i slučaj oboljelih od Dišenove mišićne distrofije.
Nakon sastanka s premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem u julu, kako je kazala, predstavnici pacijenata dobili su obećanje da će biti odobrena nabavka potrebnih lijekova, nakon što udruženje i ljekari pripreme dokumentaciju i upute je Fondu i nadležnom ministarstvu. Međutim, to se još nije desilo. Premijer je garantovao da će odobriti sredstva, a i predstavnik Fonda je garantovao da sredstava ima. Sada je prilika da vidimo gdje proces koči. Već dva mjeseca čeka se jedan potpis ministra kako bi predmet došao pred Vladu – kazala je Velić.
Ukazala je i na problem listi čekanja, navodeći da je prema informacijama Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH na listi trenutno oko 715 pacijenata po matičnom broju. Važno je naglasiti da pacijenti često primaju dva, tri i više lijekova, pa treba razlikovati broj terapija od stvarnog broja osoba koje čekaju liječenje.
U Kantonu Sarajevo ove godine liječi 600 pacijenata, dok je za prvih šest mjeseci izdvojeno deset miliona KM, što je oko tri posto više nego u istom periodu prošle godine. Kanton Sarajevo je zahvaljujući svom programu praktično prepolovio listu čekanja, dok se pokušava dobiti odgovor šta je urađeno s ostatkom sredstava u Fondu solidarnosti, jer ovo ne bi smjela biti trajna mjera. Pacijente bi u određenom trenutku trebalo vratiti Fondu solidarnosti, jer je to njegova nadležnost. Ako sredstava ima, postavlja se pitanje zašto postoje liste čekanja – kazala je Velić.
Predsjednik Udruženja oboljelih od raka prostate i implementator inicijative Sead Sefić ocijenio je da je lista lijekova Fonda solidarnosti „rak-rana cijelog sistema“.
Od 2019. godine lista nije revidirana. Našim pritiskom urađen je prijedlog nove liste, u koju su, prema našim saznanjima i informacijama ljekara koji su učestvovali u njenoj izradi, uključene nove terapije i molekule, kao i nove indikacije. Međutim, Vlada tu listu još nije formalno donijela. Lijekovi koji su uvršteni na novu listu registrovani u BiH i usklađeni s novim smjernicama i protokolima liječenja, ali se ne mogu primjenjivati dok procedura ne bude završena.Građani se zbog toga i dalje liječe starim terapijama – kazao je Sefić.
Napominje da se čeka saglasnost, odnosno potpis nadležnih, da bi lista bila usvojena i objavljena. U svim zemljama postoje skupi lijekovi, ali druge zemlje pronalaze nove modele finansiranja. Mi stalno nudimo da se otvore novi modeli, a ne da ostanemo samo na postojećem sistemu finansiranja iz doprinosa i budžeta – dodao je.
Predsjednica Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i ostalih reumatskih oboljenja „Snaga u BiH“ Alma Stefanišin upozorila je da pacijenti u Federaciji BiH godinama čekaju ono što je, prema njenim riječima, već riješeno u Republici Srpskoj. Republika Srpska ima uvrštene nove lijekove i ukinula je liste čekanja. Pacijenti dobijaju inovativne terapije, dok se mi već sedam godina borimo da se lista lijekova revidira. Republika Srpska ima znatno manji budžet od Federacije BiH, odnosno gotovo upola manji budžet od Kantona Sarajevo, ali da je uspjela osigurati dostupnost novih terapija. Oni su već napravili plan i program liječenja pacijenata, kako onkoloških tako i oboljelih od teških bolesti, za 2027. godinu, dok mi još stojimo u 2019. godini. Imaju i poseban fond za liječenje teških i rijetkih oboljenja – kazala je Stefanišin.
Kao jedan od razloga za razliku između sistema u dva entiteta navela je centralizovan način odlučivanja u Republici Srpskoj, dok Federacija BiH ima deset kantona i više nivoa odlučivanja. Mi imamo deset kantona i deset kantonalnih ministarstava, a zatim federalni nivo. Republika Srpska je centralizovana i možda će ružno zvučati, ali imaju dobar prioritet kada je riječ o onkološkim pacijentima i rijetkim bolestima. Pred izbore su završili svoju listu, uveli nove terapije i nove pacijente te napravili program za period 2026–2030. Nove terapije su već tamo – istakla je Stefanišin.
Na problem dostupnosti terapija posebno je ukazao predsjednik Udruženja „Mijelom u BiH“ Zlatan Planinčić, navodeći da lijek za mnoge pacijente direktno određuje tok bolesti, kvalitet života i mogućnost dužeg i kvalitetnijeg života. Istakao je da savremena medicina veoma brzo napreduje i donosi nove mogućnosti liječenja, ali da zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini ne prati taj napredak u dovoljnoj mjeri.
Naši pacijenti su, nažalost, ovdje osuđeni da sami brinu o svom zdravlju, da sami kupuju lijekove iz vlastitih sredstava i veoma često moraju ići i u inostranstvo da bi taj lijek kupili, jer su ti lijekovi u inostranstvu znatno jeftiniji nego kada se kupuju u našim apotekama – rekao je Planinčić.
Posebno je ukazao na položaj oboljelih od rijetkih bolesti, navodeći da su i pored određenih pomaka, oni i dalje suočeni s nedostatkom sistema koji bi im garantovao pravovremenu dijagnozu, dostupnu terapiju i potrebnu podršku.
Planinčić je upozorio i na nedavno predstavljeno istraživanje o stanju onkologije u Bosni i Hercegovini, prema kojem 70 posto onkoloških pacijenata ulazi u zdravstveni sistem tek nakon pojave simptoma.
Taj podatak jasno govori u kakvom se stanju nalazi naš zdravstveni sistem i da se on mora mijenjati kako bi pacijent ranije dolazio do dijagnoze i potrebnog liječenja. Pacijent nema luksuz da čeka – kazao je Planinčić.
Iz inicijative „Glasaj za život“ poručuju da pet zahtjeva ne predstavljaju maksimalističke zahtjeve, već minimum odgovornosti prema građanima i minimum ozbiljne zdravstvene politike. Ističu da cilj kampanje nije favoriziranje političkih subjekata niti određivanje za koga građani trebaju glasati, već omogućavanje građanima da prije izbora vide ko zdravstvo prepoznaje kao prioritet i ko nudi konkretna i mjerljiva rješenja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.