Habota: Usmjeriti pažnju na usvajanje reformi i realizaciju konkretnih koraka

Dodala je da je Evropska komisija ocijenila da je reformska dinamika stagnirala u prethodnom izvještajnom periodu.

Realiziran ograničen broj reformi Također, ocijenjeno je da je realiziran ograničen broj reformi, među kojima su usvajanje Zakona o graničnoj kontroli, Zakona o zaštiti ličnih podataka, potpisivanje sporazuma o saradnji BiH i Eurojusta te Frontexa, zatim uspostavljanje odjela u VSTV-u za provođenje postupaka po izvještajima o imovini i interesima nosilaca pravosudnih funkcija. Pozdravljene su i aktivnosti koje se odnose na usvajanje Plana reformi za Plan rasta – navela je Habota.

Po njenim riječima, mjesta za napredak ima u mnogo oblasti i glavna poruka samog izvještaja Bosni i Hercegovini jeste da bh. vlasti trebaju ponovo usmjeriti pažnju na usvajanje reformi i realizaciju konkretnih koraka iz preporuka Evropske komisije iz 2022. godine.

Institucije i politika već znaju koji su to zadaci pred nama koji trebaju biti ispunjeni, a koji su navedeni u samom izvještaju o Bosni i Hercegovini. To je, prije svega, pod hitno usvajanje zakona o sudovima BiH i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, u skladu sa evropskim standardima, te imenovanje glavnog pregovarača. Također, navedeno je, isto tako, da BiH treba da razvije nacionalni plan za usvajanje pravne stečevine, te hitno imenovanje nacionalnog IPA koordinatora – kazala je Habota.

Bez političke volje nema konkretnih rezultata

Istaknula je da je sve ovo ključno za napredak Bosne i Hercegovine, a sve u cilju da Evropska komisija pripremi i predloži usvajanje pregovaračkog okvira sa Bosnom i Hercegovinom Vijeću Evropske unije i samo zakazivanje, datum zakazivanja prve međuvladine konferencije.

Što više i što brže napredujemo i damo argumente Evropskoj komisiji u smislu konkretnih rezultata, a u ovom momentu to je usvajanje zakona o sudovima i zakona o VSTV-u, znači dva suštinska zakona iz oblasti pravosuđa i imenovanje glavnog pregovarača, to će realnija biti očekivanja da napravimo pomak u procesu do kraja godine. Činjenica jeste da u samom procesu pristupanja jedne zemlje Evropskoj uniji imamo dvije ključne stvari. Prva je suštinsko, što je vezano za tehničko- stručni dio i to je ono što institucije rade. Ovaj drugi dio je politički dio i taj politički dio je vrlo važan, jer je bez njega gotovo nemoguće suštinski napredovati u procesu – napomenula je Habota.

Po njenim riječima, ono što je potrebno je da imamo snažnu političku volju, jer napredak u procesu zahtijeva reforme koje se ogledaju u usvajanju novih zakonskih propisa, a zakoni se usvajaju u parlamentu.

Kaže da tu najbolje dolazi do izražaja važnost političke podrške i političke volje, jer u procesu pristupanja jedne zemlje Evropskoj uniji bez političke volje nema konkretnih rezultata, a bez konkretnih rezultata nema napretka u samom procesu.

Govoreći o imenovanju glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, navela je da nema jedinstvenih evropskih pravila kada govorimo o uspostavljanju ureda glavnog pregovarača niti o zadacima glavnog pregovarača u procesu pristupnih pregovora.

Ono što na osnovu iskustava država koje su prošle i prolaze proces pregovora možemo reći jeste da je glavni pregovarač član pregovaračkog tima i njegovi ključni zadaci uključuju sudjelovanje u zauzimanju zvaničnih stavova države, te njihovo predstavljanje kao i vođenje zvaničnih razgovora sa predstavnicima institucija EU. Ono što smo vidjeli iz iskustva država koje su prošle ili prolaze pregovore, možemo reći da je imenovanje glavnog pregovarača stvar političkog djelovanja i političke odluke. Naravno, uz poštivanje pravnog okvira te države i gledajući iskustva država koje ga posjeduju – kazala je direktorica Direkcije za evropske integracije.

Prokomentirala je i aktivnosti vezane za uspostavljanje ureda i imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU.

Kada govorimo o glavnom pregovaraču, možemo vidjeti sva ova dešavanja i različita politička mišljenja. Međutim, umjesto dnevne političke rasprave, imenovanje glavnog pregovarača zahtijeva da bude stvar razgovora i političkog dogovora svih onih koji čine izvršnu i zakonodavnu vlast.

Ono što želim naglasiti je također da, osim imenovanja glavnog pregovarača, vrlo važno je i uspostavljanje cijele pregovaračke strukture, jer ovo nije posao jednog čovjeka, ovo je jedan obiman, zahtjevan i dugotrajan proces i zadatak i zbog svoje kompleksnosti zahtijeva uključenost svih institucija kao i različitih segmenata društva – smatra Habota.

Istaknula je da, bez obzira na važnost imenovanja glavnog pregovarača, ono što je suštinski značajno za napredak Bosne i Hercegovine je usvajanje ova dva zakona iz oblasti pravosuđa, što je i navedeno u izvještaju Evropske komisije.

Habota je navela da su nam iskustva drugih zemalja, posebno zemalja u regiji, od neprocjenjive pomoći i velika podrška svima u BiH kako bi imali uvid u sve naredne faze pregovora.

Vrlo dobru saradnju imamo sa zemljama u regiji, sa upravama i državnim službenicima i njihovim ekspertima i njihova spremnost da nam pomognu je izuzetno velika. Imamo odličnu saradnju sa kolegama iz Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije, a od zemalja članica Evropske unije najviše sarađujemo sa Republikom Hrvatskom – kazala je Habota, te istaknula da su uvijek spremni da nam pomognu i da njihova podrška i pomoć mnogo znači.

Govoreći o radu Direkcije za evropske integracije, navela je da je pored redovnih aktivnosti, Direkcija u fokus stavila upravo pripreme za administraciju za narednu fazu u pregovorima, a to je screening. Kaže da su dosta radili sa kolegama iz svih institucija na svim nivoima vlasti u BiH.

Pripreme za narednu fazu u pregovorima

Zajedno sa našim bilateralnim partnerima organizirali smo niz specijaliziranih obuka, a sudjelovalo je više od 900 državnih službenika na svim nivoima vlasti. Paralelno s tim, Direkcija radi na izradi i pripremi oglednih prezentacija, smjernica i drugih materijala koji će biti od ključnog značaja i koji će olakšati proces screeninga svim institucijama u BiH – navela je Habota.

Dodala je da smatra da je vrlo važno da administracija uradi temeljito i kvalitetno ovaj dio zadatka, jer analiza usklađenosti će predstavljati osnovu za sve naredne faze, analiza usklađenosti domaćih propisa sa propisima EU.

Osim ovih aktivnosti i redovnih aktivnosti, u skladu sa svim podzakonskim i zakonskim aktima Vijeća ministara, Direkcija također obnaša i druge dužnosti. Tu prije svega mislim na koordinaciju finansijske pomoći Evropske unije, zatim organiziranje dijaloga sa Evropskom komisijom u okviru provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, zatim izvještavanje Evropskoj komisiji vezano za provedbu preporuka. Imamo jačanje kapaciteta administracije u pristupnim pregovorima, prevođenje propisa i ono što je također ključno, usklađivanje domaćeg zakonodavstava sa pravnom stečevinom Evropske unije – navela je Habota.

Ona je kazala da je proces evropskih integracija vlasništvo svih nas i svi imamo svoju ulogu i svoju odgovornost u tom procesu.

Istaknula je da je važnost medija u ovom procesu od ključnog značaja, izuzetno velika. Uvijek kažem da mediji nemaju samo zadaću da nas informiraju, već i da nas educiraju. Zato smo u Direkciji stavili u vrh prioriteta saradnju s medijima, sa medijskim profesionalcima, ali isto tako smo kao ključne partnere za komuniciranje o evropskom putu prema građanima stavili medije kao neko s kim želimo da napravimo što intenzivniju saradnju – kazala je Habota.

Podsjetila je da je Direkcija prošle godine realizirala nekoliko aktivnosti, te da je vlastitim kapacitetima radila na jačanju kapaciteta medija.

Završili smo prvi ciklus programa projekata podrške kada govorimo o ovoj temi. Više od 70 novinara smo imali u tom ciklusu i moram reći da su, sigurna sam, unaprijedili svoja znanja kada govorimo o temama koje se tiču pripreme projekata, ali isto tako i o fondovima Evropske unije i samom pristupu fondova Evropske unije – kazala je Habota.

Napomenula je da su prošle godine organizirali i studijski posjet novinara iz BiH Republici Hrvatskoj, dodajući da su na taj način htjeli da obogate znanje novinara o temama vezanim za evropske integracije i samim benefitima od članstva u Evropskoj uniji.

Kazala je da sarađuju i sa Društvom novinara BiH, te da svake godine organiziraju i dodjelu novinarske nagrade za najbolju novinarsku priču.

Habota je na kraju razgovora čestitala Federalnoj novinskoj agenciji koja je danas pokrenula prvi medijski portal u BiH koji je fokusiran na EU.

Radi se o web stranici Eu.fena.ba koja je namijenjena informiranju javnosti o procesu pridruživanja Bosne i Hercegovini Evropskoj uniji, ali i svemu onome što se tiče same EU, njenih institucija, propisa, unutarnje organizacije, kao i djelovanja Unije u globalnim okvirima.

Čestitam vam od srca na pokretanju ovog portala. Mislim da je to izvanredno, da će na jednom mjestu biti sve aktivnosti koje se tiču procesa evropskih integracija. Mislim da i to govori u prilog tome koliko su mediji važni, koliko je važno komuniciranje medija, u ovom slučaju Fene, sa građanima. To je izvrsna poruka, ne samo za građane BiH, već i za Evropsku uniju, da svi iz svog segmenta djelovanja doprinesemo procesu evropskih integracija – kazala je Habota na kraju razgovora za Fenu.