BiH

Delegati pozvani da podrže zakon o građanskoj inicijativi i zaštiti aktivista u FBiH (FOTO)

Udruženje Resursni Aarhus centar u BiH poziva delegate Doma naroda Parlamentarne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine da podrže Nacrt zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista u FBiH, koji je danas na dnevnom redu sjednice.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO

Poručili su da je temelj svakog demokratskog društva građanska inicijativa.

Predstavnici civilnog društva i predlagači zakona su na konferenciji za medije pozvali delegate da pokažu političku odgovornost i podrže ovaj važan akt koji će osnažiti ulogu građana u donošenju odluka, zaštititi aktiviste i doprinijeti razvoju demokratskog društva u Federaciji BiH.

Delegatkinja u Domu naroda Sanela Klarić, koja je predlagač nacrta, kazala je da bi ovaj zakon omogućio građanima da na sistematičan, siguran i zakonski regulisan način izraze svoje inicijative.

– Nacrt zakona je važan kako bi podržali građane i njihovu inicijativu, da se ne plašimo građana, a ni oni nas. Nacrt zakona je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ali je važno da ga i delegati podrže, da se ne plašimo građana i njihovih inicijativa, da ih podržimo i da ih motivišemo da na organizovan i sistematičan i zakonski regulisan način izraze svoje inicijative – poručila je Klarić.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO

Sa aspekta aktivista i građana koji svaki dan rade na različitim društvenim problemima, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH Emina Veljović naglasila je da u Federaciji BiH trenutno ne postoji jedinstveni pravni okvir koji reguliše građanske inicijative, što stvara pravnu nesigurnost.

– Svaki kanton i općina imaju različita pravila. U Kantonu Sarajevo, npr. Općina Novo Sarajevo traži i do 10.000 potpisa za sadnju jednog stabla. U Republici Srpskoj zakon o građanskoj inicijativi postoji već 15 godina, a prag je 3.000 potpisa – istakla je Veljović.

Posebno je zabrinjavajući podatak da je BiH treća zemlja u Evropi po broju strateških tužbi (SLAPP tužbi) protiv učešća javnosti, odmah iza Slovenije i Malte.

– Time se guši demokratija. Moramo imati zakonske mehanizme koji štite građane i aktiviste od ovakvih zloupotreba – zaključila je ona.

Shodno tome, Redžib Skomorac pravni savjetnik Centar za životnu sredinu Banja Luka smatra da bi taj zakon, na nivou države posebno, mogao da ohrabri i zakonodavstvo u entitetu RS da ga usvoje. Oni već rade na izradi sličnog rješenja ne samo u kontekstu zaštite od klevetničkih tužbi i zloupotrebe pravosuđa, nego i šire, sprječavanja zloupotrebe javne vlasti uopšte.