Pokazuju to podaci Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine. U usporedbi s istim razdobljem lani, broj onih koji su se odrekli državljanstva manji je nego prošle godine.
“Od 1. siječnja do 1. srpnja 2024. godine ukupno 929 osoba odreklo se državljanstva Bosne i Hercegovine. Nadalje, od 1. siječnja do 1. srpnja 2025. godine državljanstva se odreklo 597 osoba”, naveli su iz Ministarstva za Nezavisne novine.
S druge strane, dok se jedni odriču državljanstva, postoje i oni koji podnose zahtjeve za dobivanje bh. dokumenata. Međutim, i taj broj je u prvih šest mjeseci ove godine manji u odnosu na isto razdoblje lani.
“Od 1. siječnja do 1. srpnja 2024. godine primljeno je 238 osoba u državljanstvo Bosne i Hercegovine, a od 1. siječnja do 1. srpnja 2025. godine u državljanstvo BiH primljeno je 206 osoba”, istaknuli su iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Odricanje od državljanstva nije besplatno, a cijene se razlikuju ovisno o tome čije državljanstvo se stječe.
“Odricanje od državljanstva nije besplatno. Osobe koje podnose zahtjev za odricanje od državljanstva BiH dostavljaju uplatnicu od 200 KM ako imaju, odnosno stječu državljanstvo država bivše SFRJ. Osobe koje stječu državljanstvo drugih država dostavljaju uplatnicu od 800 KM administrativne takse po predmetu”, objašnjavaju iz Ministarstva.
Iako oni koji više ne žele imati državljanstvo BiH ne moraju navoditi razloge zbog kojih se odriču, demograf Aleksandar Čavić u razgovoru za Nezavisne novine kaže da je najčešći razlog stjecanje državljanstva druge zemlje koja ne dopušta dvojno državljanstvo.
“Prema mom iskustvu i istraživanjima u koja sam imao uvid, najčešće je riječ o stjecanju državljanstva zemalja koje ne dopuštaju dvojno državljanstvo. Drugi slučaj odnosi se na osobe s trajnom namjerom da trajno presele, pa kada ostvare pravo na državljanstvo, jednostavno ne žele imati nikakve veze sa zemljom porijekla”, navodi Čavić.
Kako dodaje, BiH ima snažnu i brojnu emigraciju, odnosno negativan migracijski saldo.
O odricanju od državljanstva ranije je za Bosnainfo govorila i Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.
„Prema mojim saznanjima 90.000 ljudi se odreklo bh. državljanstva, a istovremeno zemlje zbog kojih su se naši ljudi odrekli svog državljanstva, potpisuju sa BiH bilateralne sporazume da bi se na taj način dalo da ljudi ponovo nekad mogu vratiti svoje državljanstvo, ali to je tolika procedura.
Tu je procedura da mora živjeti pet godina u BiH, da na osnovu te potvrde može dobiti državljanstvo svoje zemlje koje se odrekao i to ne zato što je htio, nego zato što je morao“, ističe Zukić.
Da bi neko vratio svoje autohtono državljanstvo prolazi mnogo teže nego stranac koji dolazi u BiH.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.