Vlada RS je ovim činom odobrila Javnom preduzeću “Šume RS” a.d. Sokolac da u vidu donacije preduzeću “Sarajevo-gas” a.d. Istočno Sarajevo izradi tehnički elaborat pod nazivom „Obrazloženi prijedlog opravdanosti krčenja šume i PROMJENA NAMJENE šumskog zemljišta u svrhu izgradnje magistralnog gasovoda Šekovići-Vlasenica-Milići i krak Vlasenica-Igrišta-Han Pijesak”.
Pomalo ispod radara javnosti je promakla informacija da je Vlada Republike Srpske na sjednici održanoj 21. augusta usvojila informaciju o potrebi krčenja šume i trajnoj promjeni namjene šumskog zemljišta. To je urađeno kako bi se omogućila gasifikacija istočnog dijela RS-a.
Vlada RS je ovim činom odobrila Javnom preduzeću “Šume RS” a.d. Sokolac da u vidu donacije preduzeću “Sarajevo-gas” a.d. Istočno Sarajevo izradi tehnički elaborat pod nazivom „Obrazloženi prijedlog opravdanosti krčenja šume i PROMJENA NAMJENE šumskog zemljišta u svrhu izgradnje magistralnog gasovoda Šekovići-Vlasenica-Milići i krak Vlasenica-Igrišta-Han Pijesak”.
Ova prenamjena šumskog zemljišta nije promakla Almiru Bečareviću, ekspertu za gasnu privredu koji je ovakve aktivnosti Vlade RS i njenog premijera u ostavci Radovana Viškovića prijavio Pravobranilaštvu BiH, što je potvrdio za „Slobodnu Bosnu“ uz obrazloženje svog poteza:
“Sama izgradnja magistralnog gasovoda nije predmet prijave, već namjera da se ovom izgradnjom izvrši prenamjena šumskog zemljišta koja spada u državnu imovinu.
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom precizirano je da su šume obuhvaćene ovim zakonom, a odlukama Ustavnog suda to je potvrđeno.
Pravobranilaštvo BiH je jedina adresa koja ima nadležnost da štiti državnu imovinu i logično je da prijava o mogućoj uzurpaciji te imovine ide na ovu instituciju”, pojasnio je Bečarević.
On podsjeća da je posebno interesantno to da je Ustavni sud već presudio u dva slučaja uzurpacije državne imovine i to u predmetima “Vareš” i “Jahorina”.
“Na Jahorini je predsjednik Nadzornog odbora ‘Olimpijskog centra’ Nedeljko Elek, a podnosilac zahtjeva za izgradnju gasovoda i krčenje šume, uz njenu prenamjenu, je “Sarajevo-gas” a.d. na čijem čelu, također, Elek. To znači da je on dobro upoznat sa odlukom Ustavnog suda. Na bazi ovih činjenica ovdje bi trebalo da se aktivira i Tužilaštvo BiH, jer i Vlada RS i “Sarajevo-gas” su potpuno svjesno ušli u zonu nadležnosti države, a posebno znajući da je Ustavni sud poništio sve pravne radnje koje su urađene na Jahorini”, dodaje Bečarević.
Prema njegovim riječima, sve ovo je još jedan dokaz da Republika Srpska ne odustaje od državne imovine i da je putem Vlade RS želi prisvojiti, a putem prenamjene šumskog zemljišta pretvoriti u građevinsko zemljište!
“Začuđujuće je to da organi države ne reaguju promptno i unaprijed kako bi se svaki pokušaj otimanja državne imovine spriječio na vrijeme. Sve je ostavljeno pojedincima da samostalno ukazuju na ovakve protivpravne radnje. Državna imovina je svetinja i jedan od stubova države i ista mora biti stićena od pravosudnih organa po službenoj dužnosti. Prijava, u konkretnom slučaju, je podnesena na vrijeme i sve pravne radnje koje može poduzeti Pravobranilaštvo BiH značile bi onemogućavanje nastanka štete bilo krčenjem šume ili prenamjenom šumskog zemljišta”, zaključuje naš sagovornik.
POSAO ZA TUŽILAŠTVO
U februaru ove godine ekspert za državnu imovinu Muharem Cero je za “Slobodnu Bosnu” rekao da je cijela politička kriza koja je tih dana kulminirala u BiH u najvećem dijelu vezana za iznuđivanje rješavanja statusa državne imovine. Rijetki će se sjetiti da je Milorad Dodik dan prije nego mu je izrečena nepravomoćna presuda rekao da “Republika Srpska nije dozvolila da joj se oduzme imovine i da je zato došlo do sudskog procesa protiv njega”. Dodik je u svemu imao podršku i Aleksandra Vučića koji je (dok je imao više vremena da se bavi BiH) “da u Aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma piše da sve državne funkcije koje nisu dodijeljene institucijama pripadaju entitetima”. Čak je u jednoj emisiji rekao (slagao?) da su mu obećali državnu imovinu, da se malo strpi i da mu je te garancije dao aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt.
Zabrana raspolaganja državnom imovinom do donošenja zakona o državnoj imovini na snazi je od 2005. godine i nju je donio Ured visokog predstavnika (OHR). U skladu s njom je i nekoliko odluka Ustavnog suda BiH. To što se ona može loše odraziti na investicije, čini se, nije problem Christiana Schmidta. On možda čeka povoljan trenutak da nametne zakon o državnoj imovini ili manje realnu opciju da se bh. političari dogovore i usvoje zakon koji će svima odgovarati. Do tada će svako diranje državne imovine biti predmet kojim će se morati baviti državno Pravobranilaštvo i Tužilaštvo.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.