Istakao je da je Proces Brdo Brijuni važna platforma za unapređenje regionalne saradnje i dijaloga, ali i promovisanje evropskih vrijednosti i perspektive.
“Vanjska politika Bosne i Hercegovine temelji se na Ustavu, zakonima i drugim relevantnim državnim dokumentima. U njima jasno piše da se zalažemo za poštivanje međunarodnog prava i fundamentalnih principa na kojima se temelje međudržavni odnosi. Bosna i Hercegovina djeluje u skladu s obavezama iz zaključenih i prihvaćenih sporazuma i drugih međunarodnih instrumenata, kao i članstva u međunarodnim organizacijama i asocijacijama”, kazao je Bećirović.
Naveo je da država Bosna i Hercegovina posebnu važnost poklanja jačanju regionalne saradnje.
Podsjetio je da se državna politika Bosne i Hercegovine prema susjednim i drugim zemljama temelji na poštivanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta država, ravnopravnosti u međudržavnom odnosima, zabrani intervencije u unutrašnje i vanjske poslove drugih država, rješavanju otvorenih pitanja međudržavnim dijalogom i uvažavanju principa miroljubive i dobrosusjedske saradnje.
“Regionalna saradnja uopće, u bilateralnom i multilateralnom smislu, bitan je aspekt jačanja stabilnosti i sigurnosti. Aktivnim učestvovanjem Bosne i Hercegovine u regionalnim inicijativama, želimo da pozicioniramo Bosnu i Hercegovinu kao proaktivnog i konstruktivnog partnera. Bosna i Hercegovina će nastaviti davati konkretnu podršku regionalnoj saradnji, uključujući i inicijativu Brdo-Brijuni proces, ponovo naglašavajući značaj Solunske agende za članstvo u EU i ubrzane implementacije Berlinskog procesa”, naglasio je Bećirović.
Istakao je da se refleksije globalnih potresa uveliko osjete i u ovom dijelu Evrope.
“Svjedočimo dubokim političkim, ekonomskim i društvenim promjenama, kako u samoj regiji, tako i na međunarodnom planu. Ruska agresija na Ukrajinu najveći je geopolitički potres ogromnih razmjera. To nije samo rat protiv Ukrajine, već i opasna prijetnja cijelom demokratskom i slobodnom svijetu. Nažalost, ponovo je spuštena nova gvozdena zavjesa koja je podijelila svijet na države koje poštuju univerzalne principe Ujedinjenih nacija i dostojanstvo čovjeka i države koje ne poštuju ljudska prava. Mi trebamo usmjeravati naše države prema demokratskim vrijednostima, standardima i principima”, poručio je Bećirović.
Prema njegovim riječima, države Jugoistočne Evrope su na velikom ispitu.
“Predstavnici ovih država odlučuju hoće li 21. stoljeće na ovom dijelu Evrope biti stoljeće mira i razvoja ili stoljeće novih nesreća. Nijedna katastrofa u prošlom stoljeću nije nas zaobišla. Učinimo sve što je u našoj moći da u 21. stoljeću izbjegnemo tragedije iz prethodnog stoljeća. Kolektivno izvucimo pouke iz prošlosti, posebno iz tragičnih 1990-ih godina, i okrenimo se budućnosti. Otvorimo prostor za projekte koji donose ekonomski i svaki drugi napredak”, naveo je Bećirović.
Kako je kazao, jedna od pretpostavki za uspješniju saradnju u regiji je i uvažavanje sljedećeg principa: Sve što ne želimo da se događa u našim državama, ne činimo to ni drugim. Kada ovaj princip implementiramo reducirat ćemo veliki broj problema.
“Pred nama su važna pitanja: Kako naprijed? Šta činiti? Šta ponuditi ljudima koji žive u našoj regiji? Za početak, ponudimo viziju regije 21. stoljeća. Pokažimo dobar put u ovim turbulentnim vremenima. Težimo ka izgradnji demokratskih i slobodnih država, članica evropske i evroatlantske porodice zemalja, u kojima se slobodno razvijaju i poštuju različiti identiteti ― državni, etnički, vjerski, regionalni, socijalni i drugi, ali i uvažava zajednički evropski identitet. To je vizija ekonomski i institucionalno razvijenih država, orijentiranih ka saradnji, razvoju, miru, s društvima baziranim na znanju. Objasnimo ljudima u regiji da je naša različitost bogatstvo i prednost, a ne prokletstvo i slabost. Uspostavimo obrazovne sisteme koji će mlade generacije odgajati za mir i toleranciju, a ne za konflikt i mržnju”, pojasnio je Bećirović.
Istakao je da kao države koje se uvažavaju i sarađuju imamo šansu za progres u 21. stoljeću, konfrontirani osuđeni smo na stagnaciju.
“Za naše neuspjehe ne trebamo tražiti alibi u drugima. Primjenjujmo skandinavski model saradnje, a ne balkanski. Naša budućnost je u našim rukama. Bosna i Hercegovina podržava projekte koji doprinose razvoju i jačaju životni standard građana. Iskoristimo Energetski paket podrške Evropske unije (EU) za pomoć zemljama Zapadnog Balkana u rješavanju energetske krize. Poboljšanje energetske efikasnosti i izgradnja kapaciteta, kao odgovor na klimatske promjene, poput nedavnih velikih poplava u Sloveniji i Hrvatskoj, su zajednički izazovi sa kojim se suočava cijela regija i EU te kao takvi zahtijevaju naš jedinstven pristup”, rekao je Bećirović.
Kako je kazao, Bosna i Hercegovina je opredijeljena da učestvuje u energetskoj tranziciji ka zelenim izvorima energije.
“Na tom planu veoma nam je važna pomoć EU u pravednoj energetskoj tranziciji, koja će umanjiti socijalni udar. Naš cilj je intenziviranje radova na razvoju transportne mreže i dovršetka izgradnje koridora 5c, ali i otpočinjanju rada na jadransko-jonskoj cesti kroz Bosnu i Hercegovinu. Svi zajedno trebamo raditi na infrastrukturnom, energetskom i ekonomskom povezivanju država Zapadnog Balkana sa EU”, rekao je Bećirović.
Smatra da članstvo država Zapadnog Balkan u EU predstavlja nezamjenjiv okvir za jačanje mira i stabilnosti u Evropi.
“Preuzeli smo obavezu da zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku usklađujemo sa EU. Tu obavezu moramo poštovati i pokazati da smo kredibilni partneri. Smatram da su važni i ohrabrujući glasovi najviših zvaničnika EU koji zagovaraju ne samo ubrzanje procesa evropskih integracija, nego i jedan drugačiji pristup procesu proširenja. Takav pristup, koji u potpunosti podržavam, podrazumijeva olakšan pristup strukturnim i kohezionim fondovima EU za države u procesu proširenja, kao i veću participaciju u radu institucija EU. To je najbolji način da smanjimo ekonomski jaz u odnosu na EU, izgradimo infrastrukturu, otvorimo radna mjesta i smanjimo odlazak mladih. Trajno zatvorimo balkansku Pandorinu kutiju”, poručio je Bećirović.
Smatra da su pokušaji prekrajanja i crtanja novih državnih granica najveći izvor zla i nesreće.
“Uvjerili smo se da takvi pokušaji rezultiraju velikim stradanjima. Naučimo nešto iz naše prošlosti. Umjesto opasnih ideja o promjenama granica okrenimo se ekonomskom razvoju i istinskoj prijateljskoj saradnji”, dodao je Bećirović.