Oni su arheološka istraživanja ovog lokaliteta izvršili u dvije etape, sredinom srpnja i krajem prosinca prošle godine, a rezultati su nedvojbeno definirali arhitekturu džamije i ostatke temelja od sjevernog, istočnog, zapadnog i južnog zida.
Pronađene kamene strukture bile su vezane krečnim malterom s dodacima majdanskog, krupnijeg pijeska. Fotogeometrijom su utvrdili da se pronađeni ostaci temelja slažu s mapiranom lokacijom džamije, priopćeno je iz MIZ-a Mostar.
U te svrhe korišteni su geodetski snimci iz perioda Austrougarske vladavine u Mostaru na osnovu čega je utvrđeno da se jedan dio džamije nalazi ispod prometnice, kao i dio osnova munare, što se jasno uočava na skicama koje su tim povodom izradili sarajevski arheolozi.
Džamija Fatime kadune se prvi put spominje 1620. godine u zakladnici Ahmeda sina Ferhatova, kojom prilikom je spomenut njen imam. Sagrađena je svakako ranije, vjerojatno u prethodnom stoljeću. Nalazila na Carini između Kazazića i Demirovića sokaka. Podigla ju je Fatima kaduna, kćerka Mesih Čelebijine, pa je po njoj i dobila naziv. Uz nju se nalazila munara četvrtastog oblika visoka oko 10 metara, ispred se nalazila česma, a uokolo harem, što je bila uobičajena slika za skoro svaku džamiju.
Iako vrijedan povijesni spomenik doživjela je sudbinu mnogih starih džamija u Mostaru. Po nalogu tadašnje vlasti, srušena je 1947. godine, iako se radilo o vrijednom kulturno-povijesnom spomeniku, a da nije bilo plana da se na tom mjestu sagradi neka druga zgrada. Tek je kasnije na ostacima njenog harema sagrađen Dom zdravlja i javna biblioteka.
MIZ Mostar posljednjih desetljeća intenzivno vrši potrebne administrativno pravne radnje za njenu obnovu, a rezultati arheoloških istraživanja nedvojbeno bi trebali ubrzati taj proces, stoji u priopćenju.