Stoga je Ministarstvo poljoprivrede Bugarske odlučilo da osnuje lanac prodavnica na malo “Trgovine za narod”, koje će imati maksimalnu maržu od 10 posto i prodavati mahom bugarske proizvode.
Vlada Bugarske je obezbijedila oko pet miliona eura početnog kapitala za oko 1.500 “Trgovina za narod” koje će mahom biti otvorene u najsiromašnijim i poljoprivrednim oblastima.
Bugarski ministar poljoprivrede Georgi Tahov, objasdnio je da inflacija najteže pogađa stanovništvo koje sve manje novca može da troši na hranu.
Cilj je i da se prvenstveno domaća hrana i poljoprivredni proizvodi što direktnije, bez krupnih posrednika, dostavljaju potrošačima.
Mediji u EU i na Balkanu su prenijeli ocjene udruženja potrošača i proizvođača da rast cijena hrane osjetno umanjuje plate i prihode građana ne samo na Zapadnom Balkanu, već i u Bugarskoj, Grčkoj i Hrvatskoj, navodi agencija Beta.
Opšti zaključak udruženja potrošača i proizvođača u EU je da cijene hrane rastu, poljoprivrednici dobijaju sve manje novca za svoje proizvode, a profit sve više ide u blagajne velikih prerađivača i lanaca samoposluga.
I u samoj Evropskoj uniji, recimo građani Belgije – gdje su cijene hrane za posljednjih par godine jako porasle – u pograničnim područjima skoro sve potrepštine i hranu nabavljaju u Francuskoj i Njemačkoj.
Na Balkanu svi dobro znaju da su mnogi proizvodi u susjednim zemljama jeftiniji, a hrana i mnogo šta su ne samo za građane Srbije, već i Slovenije i naročito Hrvatske po cijenama osjetno pristupačniji u Trstu i okolini, gdje su samoposluge svakodnevno pune slovenačkih i hrvatskih kupaca.
Vlada Francuske je nedavno sazvala direktore nekoliko najkrupnijih mreža prodavnica hrane u zemlji i Njemačkoj i zahtjevala objašnjenje za ozbiljne nalaze da su se na tajnom sastanku u jednom njemačkom gradu dogovorili o zakonom strogo zabranjenom kartelu cijena za prehrambene proizvode.
Predstavnici njemačkih poljoprivrednika i neki poslanici u Evropskom parlamentu su upravo na portalu Project Syndicate objavili podatak da samo četiri velika lanca prodavnica na malo u Njemačkoj kontrolišu 85 posto tržišta hrane.
“Jako velika koncentracija je”, kako je predočeno, i u sektoru prerađivača poljoprivrednih proizvoda.
Njemačka Komisija za monopole je krajem prošle godine upozorila da “velika tržišna koncentracija ozbiljno pogađa i proizvođače i potrošače hrane”.
Predstavnici poljoprivrednih udruženja u EU i poslanici Evropskog parlamenta su u saopštenju stavili do znanja da “ako Evropa želi da ubuduće hrani sama sebe, mora poljoprivredu učiniti ekonomski i ekološki održivom…i to ne subvencijama, već uspostavljanjem poštenih tržišnih uslova i čvrsto održivih standarda”.
Oni ukazuju da jedan od koraka treba da bude i ono što je preduzela Vlada Njemačke, a to je da se ugovori o nabavci i prodaji hrane prave trojno, neposredno između poljoprivrednika, prerađivača i lanaca prodaje, “da se tačno zna kakve su tržišno i za potrošače opravdane marže”.