Ova inicijativa uslijedila je nakon brojnih reakcija građana, radnika, poslodavaca, sindikata i medija, koji su izrazili zabrinutost zbog odluke Vlade o povećanju minimalne plaće.
Aliefendić smatra da je nužno pronaći rješenja koja će omogućiti svima priliku za dostojanstven rad i život. Podsjećamo, Federalna vlada je nedavno donijela odluku o povećanju minimalne plaće na hiljadu maraka, i to bez prethodno provedene fiskalne reforme.
Za Bosnainfo pojašnjava zašto je ova incijativa o fisikalnoj reformi važna i kada očekuje realizaciju.
Bosnainfo: Šta je bio ključni razlog da uputite inicijativu za hitnu tematsku sjednicu o fiskalnoj reformi?
– Ključni razlog za upućivanje inicijative za hitnu tematsku sjednicu o fiskalnoj reformi leži u činjenici da se pitanje minimalne plaće ne može rješavati izolovano, već zahtijeva sveobuhvatan pristup. Odluka o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM izazvala je zabrinutost među poslodavcima zbog povećanja troškova poslovanja, ali i među radnicima, koji strahuju od mogućeg gubitka radnih mjesta. Fiskalna reforma, koja se već godinama spominje kao prioritet, nužna je kako bi se postigao balans između interesa radnika, poslodavaca i države. Međutim, provedba takve reforme nezamisliva je bez aktivnog učešća Parlamenta FBiH, koji je ključan za donošenje zakonskih mjera koje mogu osigurati dugoročnu održivost ekonomskog sistema. Stoga, tematska sjednica o fiskalnoj reformi neophodna je kako bi se otvorila konstruktivna rasprava o tome kako uskladiti povećanje plaća s reformama u oporezivanju i rasterećenju privrede, što će omogućiti ekonomski rast, očuvanje radnih mjesta i veću socijalnu sigurnost za sve građane.
Bosnainfo: Kako ocjenjujete reakcije građana, radnika, poslodavaca i sindikata na odluku Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće?
– Reakcije su različite, od podrške do zabrinutosti. Radnici i građani uglavnom ovu odluku vide kao pozitivan korak prema ublažavanju ekonomske nesigurnosti i prilagođavanju rastućim troškovima života. Sindikati je podržavaju, ali upozoravaju da je potrebna šira reforma kako bi se osigurala prava radnika i spriječile zloupotrebe poput rada “na crno”.
S druge strane, poslodavci su zabrinuti da bi povećanje minimalne plaće moglo izazvati dodatne troškove koji će negativno utjecati na konkurentnost, posebno u sektoru malih i srednjih preduzeća. Također, postoji strah da bi to moglo dovesti do smanjenja broja radnih mjesta ili usporavanja zapošljavanja. Općenito, svi su zabrinuti za budućnost.
Bosnainfo: Smatrate li da je povećanje minimalne plaće na 1.000 KM dovoljno za dostojanstven život radnika u trenutnim ekonomskim uvjetima?
– Povećanje minimalne plaće na 1.000 KM, iako predstavlja korak naprijed, daleko je od dovoljnog za dostojanstven život radnika u trenutnim ekonomskim uvjetima. Kada uzmemo u obzir da je potrošačka korpa u Federaciji Bosne i Hercegovine procijenjena na oko 3.000 KM, jasno je da minimalna plaća pokriva tek trećinu osnovnih životnih troškova. Dostojanstven život zahtijeva primanja koja omogućavaju ne samo osnovno preživljavanje, već i mogućnost ulaganja u kvalitetniji život, obrazovanje i budućnost porodice. Stoga je nužno nastaviti raditi na politikama koje će značajno poboljšati standard radnika i smanjiti jaz između minimalne plaće i realnih troškova života.
Bosnainfo: Šta su po vašem mišljenju glavni izazovi za poslodavce u vezi s implementacijom ove odluke?
– Glavni izazov za poslodavce predstavlja visoko poresko opterećenje, s obzirom na to da doprinosi, koji iznose više od 70%, značajno utiču na likvidnost, konkurentnost i mogućnost ulaganja u razvoj poslovanja. Ovo smanjuje njihovu sposobnost povećanja plata, zapošljavanja i modernizacije, čime se stavljaju u nepovoljan položaj u odnosu na poslodavce iz zemalja s nižim fiskalnim opterećenjem. Vlada FBiH mora kroz fiskalnu reformu rasteretiti privredu i omogućiti konkurentnije uslove poslovanja.
Bosnainfo: Spomenuli ste potrebu za stabilnim uvjetima kako bi poslodavci mogli ispuniti svoje obaveze. Koje konkretne mjere fiskalne reforme biste predložili kako biste im olakšali situaciju?
– Potrebno je balansirati poreznu politiku i prilagoditi je tržištu zemalja u okruženju, kao i standardima EU kojima težimo. Konkretne mjere fiskalne reforme uključuju smanjenje doprinosa na plate kako bi se rasteretili troškovi rada, uvođenje progresivnog oporezivanja, gdje bi veće plate podrazumijevale veće poreze, a manje plate manji porezni pritisak, što bi smanjilo opterećenje na privredu. Također, predlažem stimulacije za poslodavce koji ulažu u nova radna mjesta i modernizaciju. Važno je i uskladiti fiskalne propise s praksama EU kako bismo povećali konkurentnost i privukli strane investicije.
Bosnainfo: Koje bi zakonske izmjene konkretno mogle riješiti problem plata ispod dostojanstvenog nivoa, a da pritom ne ugroze poslovanje kompanija?
– Da bi se riješio problem plata ispod dostojanstvenog nivoa, uz očuvanje poslovanja kompanija, mislim da je ključno kombinovati nekoliko zakonskih izmjena. Prvo, treba povećati minimalnu platu, ali postepeno, kako bi se privredi ostavilo dovoljno vremena za prilagođavanje. Drugo, smanjenje poreza i doprinosa na plate moglo bi značajno olakšati poslodavcima da izdvoje više za radnike, a da pritom ne trpe veliki finansijski pritisak.
Uz to, trebalo bi stimulisati firme koje ulažu u radnike, bilo kroz poreske olakšice, subvencije ili programe podrške. Važno je pronaći balans, radnici moraju imati dostojanstvene uslove za život, ali ni poslodavci ne smiju biti opterećeni do tačke gdje im poslovanje postaje neodrživo.
Bosnainfo: Da li smatrate da je bilo moguće donijeti ovu odluku o povećanju minimalne plate tek nakon provedene fiskalne reforme?
– Ovo je pitanje koje zahtijeva duboko razmišljanje. Vlada je donijela ovu odluku i preuzela odgovornost za nju. Fiskalna reforma je složen proces koji zahtijeva vrijeme, temeljite analize, stručne kadrove i koordinaciju svih ključnih aktera. Iako bi idealno bilo da se povećanje minimalne plaće provede nakon sveobuhvatne fiskalne reforme, Vlada se odlučila na hitno djelovanje, što je unijelo neizvjesnost i zabrinutost među svim akterima ekonomskog života društva. Vrijeme će pokazati koliko je ova odluka bila dobra.