“Svjedočili smo nedavno nakon dugo vremena sa kašnjenjem donošenja Zakona o zaštiti nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja FBiH. Međutim, to se ne može posmatrati izdvojeno od prijedloga izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH. Samo tako ćemo imati pravi paket zaštite žrtava, ali i oštirije kažnjavanje nasilnika. Mi nažalost svjedočimo tome da smo prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH u nacrtu usvojili 2022. godine”, navodi Kratina.
Ubuduće kažnjivo i uhođenje i seksualno uznemiravanje
Ističe da od početka ovog mandata nove Vlade FBiH i oni kao Komisija za ravnopravnost spolova, ali i velika grupa zastupnika u Parlamentu FBiH vrše snažan pritisak na ministra pravde FBiH da se donese novi prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH.
“Zaista je nedopustivo dugo taj proces trajao, jer smo imali snažan otpor vezano za uvođenje rodno zasnovanog ubistva kao nao najteže posljedice rodno zasnovanog nasilja. Iako su zemlje u susjedstvu kao primjerice Hrvatska, prošle godine donijeli ovaj zakon i to nakon monstruoznog ubistva Nizame Hećimović, mi u Bosni i Hercegovini smo nakon toga svjedočili velikom broju ubistava žena i djece. I do ovog momenta mi nemamo u parlamentnarnoj proceduri prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH”, ističe Kratina.
No, naglašava, konačno će se 28. aprila na redovnom zasjedanju Predstavničkog doma Parlamenta FBiH kao tačka dnevmnog reda pojaviti izmene i dopune Krivičnog zakona FBiH koji je nedavno, ranije bio upućen u Parlament FBiH, ali je zbog manjkavosti vraćen na doradu u Ministarstvo pravde FBiH.
“To ponovno svjedoči o jednom vrlo neodgovornom odnosu Vlade FBiH, odnosno resornog Ministarstva pravde FBiH kada je u pitanju ovaj veliki problem zaštite žrtava. Mislim da će novi prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH djelovati demotivirajuće i na potencijalne nasilnike i jasno pravim imenom nazvati ovo krivično djelo rodno zasnovanog ubistva žene, ali još neka nova krivična djela kao što je uhođenje ili seksualno uznemiravanje. Na primjeru ubistva Alme Kadić treba podsjetiti da je ona 150 puta prijavila nasilje i na kraju je ubijena. Nije bilo mogućnosti kada je bilo u pitanju Ministarstvo unutrašnjih poslova da se pravovremeno djeluje na uvođenje toga kao krivično djelo. Dakle, ovaj psihosocijalni tretman i sve ono što treba biti obaveza da ne bi došlo do tako jedne stravične posljedice kao rodno zasnovano ubistvo”, ističe Kratina.
Navodi da je zakonsko rješenje stoga dobra osnova da se zaštite žrtve nasilja, mežutim, smatra da ako se ne provede i Strategija za prevenciju i zaštitu žrtava nasilja, te ako se ne promijeni nešto i za sudsku praksu koja je najčešće izricala niže kazne za nasilje u porodici pa i uvjetne kazne smatra da ponovno nećemo imati rješenje.
“Nama ovaj pravni okvir donešenih zakona zaštite nasilja u porodici, a nadam se i izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH na sjednici 28. aprila u Predstavničkom domu Patrlamenta FBiH, a potom i Domu naroda Parlamenta FBiH jesu jedan vrlo značajan i neophodan korak s kojim kasnimo, ali imamo veliki broj podzakonskih akata da donesemo nakon toga. Također, i da učinimo nešto sa izmjenom sudske prakse i da se radi ozbiljan monitoring onoga što će se dešavati dalje. Mi i dalje ne smijemo maknuti fokus sa ovog važnog pitanja i to ne samo zastupnici kao zakonodavna vlast, nego sveukupna javnost, kako mediji tako i svi oni koji su zaista aktivno uključeni u rješavanje ovog problema”, istakla je Kratina.
Važan i psihosocijalni tretman nasilnika
Govorila je i novim krješenjima Krivičnog zakona FBiH koji su detektovani kao oni koji će biti destimulirajući za počinitelje.
“Novine su to što se za djela nasilja u porodici, nasilja nad ženama i djecom ono što je do sada bila praksa da se novčano može izmiriti kazna zatvora do jedne godine ukida. Sada to neće biti moguće za ova krivična djela. Automatski će nasilnik biti pritvoren. Imat ćemo drugačije protokole koji su razvijeni kroz koordinacije i zakone i strategiju vezano za sve subjekte zaštite. Više neće biti moguće da se dešavaju situacije nekoordinacije između centara za socijalni rad, policije i sudstva. Svi će oni biti na jasno definisan način koordinirani kako je to i zahtijevala Istanbulska konvencija”, ističe Kratina.
Navodi da osim toga obavezni psihosocijalni tretman koji je kao zastupnica tražila da bude obligatorno uveden za nasilje u porodici, odnosno i kada se desi neko uslovno rečeno “blaže nasilje” te da nasilnik odmah ide u proces otklanjanja uzroka nasilnog ponašanja, ističe, da nažalost nije prihvaćen.
“Opravdanje Ministarstva pravde FBiH je bilo da se sudu ne može obligatorno narediti da izriče ove kazne, ali mi moramo sve učiniti da utičemo na promjenu prakse, na svijest u sudstvu i tužilaštvu da su to neke obavezne radnje, odnosno mjere koje se moraju nasilniku izreći. Mislim da i ovo što jeste nazvano pravim imenom u Krivičnom zakonu FBiH uhođenje, seksualno uznemiravanje, sva ta nova djela koja do sada nisu podlijegala krivičnoj sankciji jesu sigurno nešto što će sigurno biti demotivirajuće za nasilnike”, ističe Kratina.
Nasilnik se mora izmjestiti iz kuće
Naglasila je sa samo zajednička primjena odredbi Zakona o zaštiti nasilja u porodici i Krivičnog zakona FBiH mogu dati značajan rezultat na terenu.
“Nemoguće je posmatrati ova dva zakona izdvojeno, a ne u paketu. Mi smo stalno imali situaciju da se o žrtvama razmišlja u smislu zaštite, da se one izmjeste, to je samo jedan od primjera o ćemu govorim, izvan kuće, a da nasilnik ostaje i da se stalno govori o tom rješenju sigurnih kuća. Sigurne kuće jesu neophodne za određene situacije, ali mjera udaljenja nasilnika iz domaćinstva jeste nešto na ćemu će se sigurno insistirati. S druge strane imamo i kontrolu zabrane prilaska riješenu na drugi način, nasilnika žrtvi, u smislu uvođenja elektronskih narukvica i nanognica koje bi signalizirale istovremeno i žrtvi i policiji približavanje nasilnika u krug u kom nije dozvoljeno da se približi”, navodi Kratina.
Ističe da je sve to definisano Zakonom o zaštiti nasilja u porodici, a da kada dođe do kršenja tih mjera, da je to već onda jasno definisano kao krivična djala.
“To prvenstveno kao uhođenje, koje do sada nije bilo. To je s jedne strane prevencija da ne dođe do starvičnih posljedica nasilja, a s druge strane jasna veza Zakona o zaštiti nasilja u porodici i Krivičnog zakona FBiH. To je se mora sinhronizovano provoditi uz provođenje Strategija u prevenciji zaštite od nasilja u porodici koja je usvojena u Federalnom parlamentu, a koja jasno na razini kantona i koordinacionih tijela definiše sve aktivnosti koje su neophodne kroz zakon definisane, da ih provedu subjekti zaštite, od policije, centara za socijalni rad do sudova i tužilaštva, donsono svih u lancu zaštite”, zaključila je Kartina.