Osmi Sajam bosanskohercegovačke privrede održan je od 8. do 11. decembra u sarajevskoj Skenderiji, predstavio je više od 260 izlagača sa najnovijim domaćim tehnološkim i kreativnim dostignućima, a bio je mjesto poslovnih, edukativnih i bilateralnih susreta. Fokus Sajma bio je na razvoju sektora malog i srednjeg poduzetništva, kao generatora regionalnog i lokalnog rasta i razvoja. Održan je pod generalnim pokroviteljstvom Minstarstva privrede Kantona Sarajevo, koje je prvi put imalo i svoj štand. Bio je to povod da razgovaramo sa resornim ministrom Adnanom Delićem.
Sajam privrede je završen, da li je ispunio očekivanja?
– Očekivali smo promjenu u percepciji organizacije sajmova. Mi smo tu načinili prvi korak ove godine, odlučili da i Ministarstvo bude dio sajma, ali i uveli potpuno novi koncept predstavljanja na sajmu. Smatramo da konceptualnim i interdisciplinarnim pristupom sajmovi mogu postići daleko veći efekat nego je to moguće tradicionalnim sajamskim predstavljanjima.
Kada govrite o promjeni koncepta prezentacije, vjerovatno mislite na to da je štand Ministarstva privrede Kantona Sarajevo bio uređen kao gaming selo.
– Da, bio je uređen kao gaming selo i to je, evo, po završetku Sajma sada sasvim lako i ustvrditi – bio je to najposjećeniji dio sajma, a posjetioci su se zadržavali u našem selu, nisu samo prolazili. Imali smo interakciju, druženje, sjedaljke s ljudima. Imali smo “kafanu” u kojoj su se sretali izlagači s posjetiocima. Imali smo i druženje s ministrima iz Vlade KS-a. U gaming dijelu imali smo stalne posjete mladih i to od 5 do 30 godina. Svi su željeli posjetiti taj dio, ne samo zbog igrica nego i zbog izražajnog vizualnog identiteta. Izlagači sa sajmišta također su željeli biti dijelom našeg gaming sela, a naši izlagaći iskazali su zadovoljstvo organizacijom, tako da, kad sve to saberemo, smatramo da je ovo bila uspješna priča. Danas je najbitnije, ustvari, kako nešto napraviti privlačnim svim generacijama, a prema našim prognozama ovo je bio idealan koncept kojim su, kako već rekoh, bili zadovoljni i izlagači u našem paviljonu i posjetioci koji su boravili kod nas.
Koje su najznačajnije aktivnosti Ministarstva privrede KS-a otkako ste na njegovom čelu?
– Mi smo upravo za potrebe našeg predstavljanja na sajmu pripremili bilten istaknutijih aktivnosti Ministarstva privrede za protekle dvije godine. Puno je tu značajnih aktivnosti iz različitih segmenata, s obzirom na to da smo ministarstvo s 20 različitih resora. Svakako je najvažnije to što smo izmijenili sve zakone iz našeg resora, neki su još u fazi nacrta, ali oni najvažniji su potpuno izmijenjeni, kao što su zakoni o koncesijama, vodama, šumama, Kantonalnoj agenciji za privatizaciju… Izmjenom Zakona o šumama ukinuli smo parafiskalni namet iz našeg resora, namet za općekorisne funkcije šuma i time rasteretili privrednike za 3,5 miliona KM uz smanjenje članarine Turističkoj zajednici KS za pandemjsku 2021. godinu.
Zaživjet će model javno-privatnog partnerstva
Osim toga, pokrenuli smo niz sistemskih promjena u samoj organizaciji Ministarstva, osnovali Agenciju za privlačenje investicija i privatizaciju, restrukturirali program poticaja maloj privredi i naš najznačajniji program – beskamatnu kreditnu liniju podigli na više od sto hiljada i ove i prošle godine. Uspostavili smo i registre poticaja maloj privredi i poljoprivredi, a u fazi osnivanja su i registri koncesija i poslovnih prostora kojima upravlja Kanton Sarajevo. Poljoprivredu smo posebno tretirali i poticaje podigli na 7,5 miliona u ovoj godini, 6,1 milion u prošloj, a zatekli smo 5 miliona na ovoj stavci. Uveli smo otkup poljoprivrednih viškova, a i novi zakon je u Nacrtu.
Naši programi podrške tehnološkoj modernizaciji i digitalizaciji poslovanja, zapošljavanju i samozapošljavanju kroz podršku mladima u pokretanju vlastitog biznisa su programi na koje smo izuzetno ponosni i koji imaju visoku stopu realizacije. Po osnovu ovih programa, otvaraju se nova, kvalitetna radna mjesta i omogućava prekvalifikacija za IT industriju, jer snosimo troškove edukacije za 10 osoba po jednoj kompaniji.To je prilika koja ljudima pruža mogućnost da se educiraju i ostvare zaposlenje u ovoj industriji, dok kroz program podrške mladima potičemo razvoj poduzetničkog duha i podižemo svijest o važnosti poduzetništva za razvoj privrede. Upravo zbog toga radili smo i na osnivanju Centra za razvoj poduzetništva i poslovnog inkubatora koji će biti dodatna podrška startup kompanijama, ali i onima ranije osnovanim uz podršku Ministarstva. Proces digitalizacije poticaja također je projekat koji će unaprijediti sistem poticaja i očekujemo već sljedeće godine da platforma bude operativna. Platforma je spremna i mi očekujemo da će ona olakšati sam process prijave, ali i veću realizaciju programa poticaja. Svakako jedan od naših većih projekata je realizacija učešća BiH na svjetskoj izložbi Expo 2020 u Dubaiju.
U kojim djelatnostima vidite osnovu razvoja Kantona Sarajevo?
– Kanton Sarajevo ima Strategiju razvoja za period od 2021. do 2027. godine u kojoj su prepoznate strateške grane privrede, odnosno djelatnosti na kojima treba počivati razvoj Kantona.To su prije svega drvna, metalska i prehrambena industrija, IT industrija i općenito kreativne industrije, a turizam i djelatnosti direktno ili indirektno povezane s njim, kao što su uslužno–ugostiteljske djelatnosti, svakako su neizostavne za brzi razvoj Kantona Sarajevo. Osim toga, razvoj malog i srednjeg poduzetništva je ono što bi trebao biti naš fokus ukoliko želimo ekonomiju koja može pratiti izazove savremenog poslovanja. Model javno–privatnog partnerstva također je model na kojem možemo bazirati daljnji razvoj Kantona i mi se nadamo da će ovaj model poslovanja zaživjeti nakon usvajanja Zakona o JPP koji je trenutno u Nacrtu.
Ministarstvo je prije nekoliko dana izabralo 40 malih i srednjih preduzeća koja će dobiti podsticaje za modernizaciju, digitalnu transformaciju i standardizaciju. O čemu se tačno radi i na koji način su preduzeća izabrana?
– Riječ je o javnom pozivu koji je Ministarstvo provelo u okviru realizacije Godišnjeg plana poticaja razvoju male privrede za 2022. godinu. Sve kompanije koje prođu javni poziv po nekom od devet programa, koliko ih imamo ove godine, ostvare pravo na sufinansiranje troškova shodno programu za koji su se prijavile. Na ovom programu poticaja za nova tehnološka ulaganja, digitalizaciju i standradizaciju poslovanja ove godine prošlo je 40 kompanija koje su ostavrile pravo na sufinansiranje prijavljenih troškova u maksimalnom iznosu do 20.000 KM grant sredstava po jednoj kompaniji.
Popularizovanje gaming industrije
IT i kreativne industrije na razvijenim tržištima postaju sve važnije grane u privrednom razvoju i stabilnosti. Da li kod nas ima dovoljno povjerenja u te grane industrije ili smo još privrženi tradicionalnoj privredi?
– Prije nekih 10-ak godina IT industrija bila je novitet na području Bosne i Hercegovine i trebalo je vrijeme da se ona shvati i prepozna kao strateški važna grana privrede. U Kantonu Sarajevo mi smo prepoznali IT kao stratešku granu industrije i upravo radimo i na pripremi teksta zakona o strateškim granama industrije s posebnim fokusom na IT industriju. Imamo i programe podrške kod edukacije i zapošljavanja u ovoj industriji, a radimo i na usklađivanju obrazovnog sistema tako da može pratiti potrebe industrije. Ostale kreativne industrije razvijaju se kako koja, ali sigurno je da im fali veći nivo institucionalnog prepoznavanja i mi smo evo na 8. Sajmu bh. privrede popularizirali gaming industriju kao granu privrede upravo iz razloga da se o njoj počne pričati kao grani privrede koja ima brzi potencijal rasta. Svaka promjena počinje pričanjem o toj promjeni pa tako i mi prve korake u prepoznavanju ove industrije pravimo uvodeći je u javni diskurs, a nadamo se da će kreativne industrije zauzeti svoje mjesto u programskim politikama, jer su to industrije koje vrlo brzo mogu generirati nova, viskoplaćena radna mjesta.
S druge strane, problem s kreativnim industrijama je nedostatak kvalifikovanih kadrova jer mi uglavnom nemamo u obrazovnim sistemima studijske programe koji bi proizveli dovoljno stručno osposobljenih kadrova koji bi mogli odgovoriti potrebama industrije. I zato je jedan od imperativa raditi na usklađivanju studijskih programa koji bi mogli pratiti savremene tržišne tokove.
O učešću Bosne i Hercegovine na ovogodišnjem EXPO-u mnogo se govorilo, ni Vi niste bili izuzeti od kritika, može li se sada govoriti o konkretnim rezultatima tog odlaska u Dubai?
– Naravno da može i ja sam već ranije spominjao da imamo investicije na području Kanotna Sarajevo vrijedne 200 miliona KM koje su već u fazi realizacije, a koje su došle u Sarajevo direktnim posredstvom naših G2G i B2B susreta tokom boravka u Dubaiju. Potencijalni investitori uglavnom nisu radi da se o njihovim planovima u javnosti objavljuju detalji, ali onog trenutka kad budemo imali dozvolu da objavimo detalje, mi ćemo ih sigurno i objaviti.
Osim toga, Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata nedavno je donijela odluku o otvaranju konzulata u Sarajevu, a mi smo upravo najviše na našim G2G sastancima forsirali otvaranje ambsade ili konzulata u Sarajevu. Susreli smo se s viskom zvaničnima Vlade UAE-e tokom trajanja EXPO-a 2020 i sasvim je sigurno da je upravo učešće na EXPO-u 2020 potaknulo ili ubrzalo otvaranje ovog konzularnog predstavništva u Sarajevu. Mi smo o tome razgovarali sa ambasadoricom Emirata u Crnoj Gori tokom njenog boravka u Sarajevu ljetos, i ona nam je još tada kazala da je Vlada UAE-e spremna i da je ta odluka svakako potpomognuta viđenjem BiH na EXPO-u u Dubaiju.
8. Kada biste bili građanin Kantona Sarajevo šta biste pitali ministra privrede?
– Ja i jesam građanin Kantona Sarajevo.