Retrovizor

Na današnji dan 1983. godine izrečene presude u Sarajevskom procesu

Suđenje grupi bošnjačkih intelektualaca održano je 1983. godine pred Višim okružnim sudom u Sarajevu za djela protiv naroda i države.

FOTO: ALIJAIZETBEGOVIC.ORG
FOTO: ALIJAIZETBEGOVIC.ORG

Ujedno je to bio jedan od posljednjih velikih političkih procesa u raspadajućem komunističkom režimu u Jugoslaviji, ali i jedan od najkontroverznijih.

Pročitajte još

Optužba je tvrdila da su optuženi činili dobro organizovanu grupu koja je imala za cilj rušenje postojećeg poretka i uspostavljanje islamske države na tlu Bosne i Hercegovine, navodno u dogovoru s izvjesnim centrima u inostranstvu. Glavni dokaz optužbe bilo je djelo prvooptuženog Alije Izetbegovića „Islamska deklaracija“, teorijska rasprava o tadašnjem položaju muslimana u Jugoslaviji i svijetu.

Pred sud su u ovom procesu izvedeni sljedeći optuženi: Alija Izetbegović, Omer Behmen, Hasan Čengić, Ismet Kasumagić, Salih Behmen, Derviš Đurđević, Džemaludin Latić, Edhem Bičakčić, Melika Salihbegović, Mustafa Spahić i Đula Bičakčić.

Optuženi Rušid Prguda, inače težak srčani bolesnik, preminuo je tokom trajanja istrage.

Proces je predvodio predsjednik sudskog vijeća, sudija Rizah Hadžić, dok je optužbu zastupala javna tužiteljica Edina Rešidović.

Suđenju je dat ogroman publicitet, a da sve nije bilo baš čisto, bilo je jasno kada je većina svjedoka pred sudom negirala iskaze koje su dali tokom istrage. Kasnije će neki od svjedoka priznati da im je tokom istrage dat papir s njihovim „iskazom“, koji su morali potpisati i naučiti napamet.

Svi optuženi proglašeni su krivim i osuđeni na kazne zatvora u trajanju od pet mjeseci do 15 godina, koliko je dobio Omer Behmen. Alija Izetbegović osuđen je na 14 godina zatvora.

Suđenje i presuda izazvali su veliko negodovanje među nezavisnim intelektualcima širom Jugoslavije, ali i u svijetu. Naročito snažan pritisak za oslobađanje Izetbegovića i ostalih optuženih dolazio je od beogradskih intelektualaca, među kojima je najglasniji bio, kojim li ironije, Dobrica Ćosić.

Svi optuženi kojima kazna još nije bila istekla oslobođeni su i amnestirani 1988. godine, kada su oslobođeni svi politički zatvorenici u Jugoslaviji osuđeni zbog verbalnog delikta.

Većina optuženih kasnije se politički aktivirala i obavljala visoke funkcije u Bosni i Hercegovini.