Tim sa Univerziteta u Bologni vjeruje da obična hobotnica može pomoći u kontroli populacije rakova, piše Phys.org.
Plavi rak potječe s atlantske obale Sjeverne Amerike, a u Sredozemlje je stigao prije više desetljeća, najvjerojatnije balastnim vodama teretnih brodova. Populacija mu se posljednjih godina naglo povećala, što talijanska vlada i ribarske udruge povezuju sa zagrijavanjem mora i klimatskim promjenama. “Hobotnicu smo odabrali jer je ona prirodni i vrlo učinkovit predator rakova”, pojasnio je za AFP istraživač Antonio Casalini.
Šteta od stotina miliona eura
Svojim oštrim kliještima plavkaste boje, kojima vješto otvaraju školjke, plavi rakovi uzrokuju ogromne probleme na sjeveroistoku Italije, jednoj od vodećih europskih regija za uzgoj vongola. Vlasti regije Emilia-Romagna lani su objavile da je od 2022. šteta dosegnula gotovo 17 miliona eura. Prema procjenama poljoprivredno-ribarske udruge Coldiretti, ukupna šteta za cijelu Italiju iznosi oko 200 miliona eura, a znatno je pogođena i sjeverna talijanska regija Veneto.
“Jede apsolutno sve, uključujući i mlade školjke na morskom dnu. U lagunama oko delte rijeke Po napravio je pravi pokolj”, kaže Davide Sanulli, 64-godišnji ribar i uzgajivač dagnji koji sudjeluje u projektu puštanja malih hobotnica. Plavi rakovi su odlični plivači, mogu narasti do jednog kilograma i gotovo da nemaju prirodnih neprijatelja.
Projekt Octo-Blu
Projekt “Octo-Blu”, koji financira regija Emilia-Romagna, pokrenut je prošle godine s ciljem povećanja broja hobotnica koje bi se suprotstavile rakovima. Znanstveni tim u laboratoriju u lučkom gradu Cesenaticu uzgaja mlade hobotnice u posebnim spremnicima. Kada dosegnu odgovarajuću veličinu, tisuće jedinki se u velikim plastičnim vrećama prevoze na more i puštaju u blizini podvodnih grebena, gdje su postavljena umjetna skloništa od cementa i gline koja im trebaju pomoći u preživljavanju.
Od lipnja je pušteno oko 80.000 mladih hobotnica, a do kraja kolovoza planira se pustiti još toliko. Istraživači se nadaju da će se barem dio njih uspješno razviti. “Cilj je stvoriti manju priobalnu zajednicu koja se može učinkovitije boriti protiv širenja plavog raka”, izjavio je tehničar za akvakulturu Antonio Casalini.
Projekt ima i značajna ograničenja. Obična hobotnica ne obitava u plitkim, pješčanim i toplijim vodama laguna, gdje plavi rak nanosi najveću štetu, pa bi njezin utjecaj ondje mogao biti zanemariv. Istraživači su svjesni tog problema. Drugi stručnjaci smatraju da bi brancin mogao biti učinkovitiji predator, a tim sa Sveučilišta u Bologni paralelno proučava i jegulje, koje se hrane jajima rakova, kao moguću dopunu projektu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.