Ekonomisti upozoravaju da se problemi na tržištu žitarica sve više prepliću s rastom troškova energije, goriva i đubriva, što dodatno povećava troškove proizvodnje i prerade hrane.
Oxford Economics procjenjuje da bi globalne cijene prehrambenih roba tokom 2026. godine mogle porasti za 11,8 posto, dok se za narednu godinu prognozira dodatni rast od 4,8 posto.
Najveći pritisak očekuje se na žitarice, voće, povrće i mliječne proizvode.
Pšenica posebno na udaru
Posebno zabrinjava kretanje cijene pšenice. Prema procjenama Oxford Economicsa, njena cijena bi u trećem kvartalu ove godine mogla biti 36 posto viša nego u istom periodu prošle godine, odnosno oko 6,92 dolara po bušelu.
Rast cijene pšenice mogao bi se postepeno osjetiti i u trgovinama jer je riječ o osnovnoj sirovini za proizvodnju hljeba, tjestenine, keksa, žitarica za doručak i brojnih drugih proizvoda.
Problem dodatno pogoršavaju vremenske prilike.
Ekstremne temperature i dugotrajna suša već su smanjile očekivanja od ovogodišnje evropske žetve. Evropsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral u julu je smanjilo prognozu ukupne proizvodnje žitarica u Evropskoj uniji i Velikoj Britaniji sa 295,5 na 286,6 miliona tona.
Poređenja radi, prošle godine proizvedeno je oko 310 miliona tona.
U Njemačkoj se očekuje pad proizvodnje žitarica od oko sedam posto nakon perioda ozbiljne suše i toplotnih valova.
Ratovi dodatno komplikuju situaciju
Na tržište hrane snažno utiču i geopolitički sukobi.
Ekonomista Oxford Economicsa Tomas Dvorak upozorio je da veliki globalni pritisak trenutno dolazi od američko-iranskog rata i njegovog utjecaja na cijene ključnih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji.
Posebno su važni dizel, prirodni plin i đubrivo. Njihovo poskupljenje direktno povećava troškove rada na poljima, transporta i prerade poljoprivrednih proizvoda.
Dodatni rizik predstavlja rat u Ukrajini.
Rusija i Ukrajina zajedno učestvuju s nešto manje od 30 posto u svjetskom izvozu pšenice i više od deset posto u izvozu kukuruza.
Napadi na luke, terminale i brodove, kao i poremećaji izvoza preko Crnog i Azovskog mora, mogli bi ugroziti oko 86 miliona tona godišnjih izvoznih kapaciteta žitarica.
To odgovara gotovo 17 posto ukupnog globalnog izvoza.
Posljedice bi mogli osjetiti potrošači
Ako se istovremeno nastave suša, visoke temperature i geopolitički poremećaji, pritisak na cijene hrane mogao bi dodatno ojačati.
Za potrošače bi najvidljivija posljedica mogla biti novo povećanje cijena osnovnih proizvoda poput hljeba, brašna i tjestenine.
Koliko će se rast cijena pšenice na kraju preliti na police trgovina zavisit će i od troškova energije, transporta, prerade, marži proizvođača i trgovaca.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da kombinacija slabijih prinosa i poremećaja u globalnoj trgovini predstavlja ozbiljan rizik za prehrambeno tržište.
Ako se nepovoljni trendovi nastave, ono što se danas događa na poljima moglo bi se u narednim mjesecima sve više osjećati i u kućnim budžetima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.