Prema njegovim riječima, ukoliko se širenje virusa nastavi sadašnjim tempom, epidemija koja je počela 2026. godine mogla bi nadmašiti epidemiju iz perioda od 2014. do 2016. godine, kada je od ebole umrlo najmanje 11.000 ljudi.
Širenje virusa
Ovogodišnja epidemija zvanično je proglašena 15. maja, a do sada je zabilježeno najmanje 4.300 slučajeva zaraze i više od 2.000 smrtnih ishoda, prenosi BBC.
WHO je saopćio da se nada da bi se širenje virusa moglo staviti pod kontrolu u naredna tri mjeseca. Međutim, to ne bi značilo i kraj epidemije, već samo uspostavljanje kontrole nad prijenosom virusa.
Zdravstveni zvaničnici upozoravaju da je stvarno širenje bolesti počelo znatno prije njenog službenog proglašenja. Procjenjuje se da je virus počeo kružiti još u februaru, a prvi slučajevi navodno su pogrešno dijagnosticirani kao malarija ili tifus.
– Jurimo virus, a virus je ispred nas – rekao je direktor WHO-a za Afriku dr. Mohamed Janabi na konferenciji za novinare u Buniji, gradu koji se nalazi u blizini epicentra epidemije.
Riječ je o rijetkom soju ebole Bundibugyo, koji je do sada izazvao samo dvije poznate epidemije – 2007. i 2012. godine. Za ovaj soj trenutno ne postoji odobreno cjepivo niti specifična terapija, što dodatno otežava borbu protiv bolesti.
Situaciju dodatno komplicira dugotrajna nestabilnost na istoku Demokratske Republike Kongo. Zbog sigurnosnih problema zdravstveni radnici, prema Janabijevim riječima, uspijevaju doći do svega oko 30 posto oboljelih.
Rijetka bolest
Ipak, postoji nada da bi razvoj vakcine mogao promijeniti situaciju. Ujedinjeno Kraljevstvo odobrilo je početak testiranja vakcine protiv soja Bundibugyo na ljudima. Vakcinu je razvio tim Univerziteta Oxford, koristeći tehnologiju sličnu onoj primijenjenoj u vakcini Oxford-AstraZeneca protiv COVID-19.
Ebola je rijetka, ali izuzetno smrtonosna virusna bolest. Simptomi se najčešće pojavljuju između dva i 21 dan nakon zaraze, a u početku mogu podsjećati na gripu ili malariju. Prvi simptomi uključuju visoku temperaturu, glavobolju i izražen umor.
Kako bolest napreduje, mogu se javiti povraćanje i proljev, što u teškim slučajevima može dovesti do zatajenja organa i smrti. Kod pojedinih oboljelih dolazi i do unutrašnjih i vanjskih krvarenja.
Virus se prenosi direktnim kontaktom sa zaraženim tjelesnim tekućinama, uključujući krv, povraćeni sadržaj i druge izlučevine.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.