Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić ponovo je upozorio poslodavce na obavezu primjene mjera zaštite radnika tokom perioda ekstremno visokih temperatura, podsjećajući da su te obaveze jasno definisane Zakonom o zaštiti na radu. Naglasio je da zaštita zdravlja i sigurnosti zaposlenih u vrijeme toplotnog vala nije stvar izbora, već zakonska dužnost svakog poslodavca.
Zakonom o zaštiti na radu predviđeno je da federalni ministar rada i socijalne politike, na osnovu člana 9. stav (5), u slučajevima visokih ili niskih temperatura, kao i drugih vanrednih okolnosti koje mogu ugroziti radnike, može izdati preporuke za provođenje posebnih mjera zaštite na radu. Ukoliko takve okolnosti traju duže, moguće je preporučiti i dodatne mjere radi sprečavanja štetnih posljedica po zdravlje zaposlenih.
“Na osnovu člana 9. stav (5) Zakona o zaštiti na radu, federalni ministar rada i socijalne politike može, u slučaju vremenskih neprilika poput visokih ili niskih temperatura, kao i drugih vanrednih okolnosti, poslodavcima izdati preporuke za provođenje posebnih mjera zaštite na radu radi sprečavanja štetnih posljedica po zdravlje radnika. Ukoliko takve okolnosti potraju, mogu se preporučiti i dodatne mjere zaštite”, izjavio je Delić u razgovoru za Fenu.
Kako je naveo, odmah po početku aktuelnog toplotnog vala svim poslodavcima u Federaciji Bosne i Hercegovine upućena je preporuka da organizaciju rada prilagode vremenskim uslovima.
“Preporučili smo da se, gdje god je to moguće, radno vrijeme organizuje tako da počinje ranije nego uobičajeno, da se radovi na otvorenom završavaju do 12.00 sati, a nastavak rada organizuje nakon 17.00 sati, kada temperature opadaju”, kazao je Delić.
Ministar je istakao da je preporučeno i omogućavanje korištenja godišnjih odmora te plaćenog ili neplaćenog odsustva u djelatnostima gdje priroda posla to dopušta. Posebna pažnja, kako je naglašeno, treba biti usmjerena na zaštitu hroničnih bolesnika, osoba s invaliditetom, radnika narušenog zdravstvenog stanja, kao i zaposlenih koji rade na poslovima s povećanim rizikom ili u otežanim uslovima.
Preporuke se posebno odnose na rad na otvorenom, poslove na visini ili u dubini, rad u prostorima s povećanom koncentracijom štetnih materija te druge poslove koji predstavljaju povećan rizik za zdravlje i sigurnost radnika.
“Istovremeno smo federalnoj i kantonalnim inspekcijama rada uputili instrukcije da pojačaju inspekcijske nadzore nad primjenom ovih mjera. Inspekcije zaštite na radu imaju zakonom propisana ovlaštenja da kontrolišu provođenje mjera zaštite na radu i sankcionišu poslodavce koji ne postupaju u skladu sa zakonom”, rekao je Delić.
Govoreći o odgovornosti poslodavaca, ministar je naglasio da se zakonske obaveze moraju dosljedno provoditi.
“Poslodavci su dužni osigurati uslove rada koji neće ugroziti život i zdravlje zaposlenih. To podrazumijeva organizaciju rada u skladu s procjenom rizika, korištenje odgovarajuće lične zaštitne opreme, prilagođavanje radnog vremena, osiguravanje odmora, zaštitu posebno osjetljivih kategorija radnika i provođenje svih drugih mjera propisanih Zakonom o zaštiti na radu i podzakonskim aktima”, naglasio je Delić.
On je podsjetio da zakon predviđa novčane kazne za poslodavce koji ne primjenjuju propisane mjere zaštite na radu. Za različite prekršaje propisane su sankcije od 1.000 do 15.000 KM, a u određenim slučajevima moguće je izreći i druge inspekcijske mjere, uključujući zabranu rada na radnom mjestu ukoliko postoji neposredna opasnost po život i zdravlje radnika ili ukoliko poslodavac ne otkloni utvrđene nepravilnosti.
“Ovo nisu odredbe koje postoje samo na papiru. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike svakodnevno postupa po prijavama koje se odnose na moguće kršenje propisa iz oblasti zaštite na radu i prosljeđuje ih nadležnim inspekcijama. Nakon izvršenih inspekcijskih nadzora, inspektori, u skladu sa zakonom i utvrđenim činjenicama, nalažu mjere za otklanjanje nepravilnosti i, kada za to postoje zakonski uslovi, izriču odgovarajuće prekršajne sankcije. Na više lokacija u Federaciji Bosne i Hercegovine već su provedeni ovakvi nadzori, između ostalog i po prijavama koje su se odnosile na nepoštivanje propisa o zaštiti na radu”, istakao je ministar.
Delić je ukazao i na činjenicu da postoje djelatnosti u kojima rad nije moguće u potpunosti obustaviti ili odgoditi, među kojima su javni prijevoz, željeznički i aviosaobraćaj, elektroenergetski sektor, policija, hitne službe i druge djelatnosti od posebnog značaja. U takvim okolnostima poslodavci su obavezni primijeniti sve raspoložive mjere kako bi rizik po zdravlje zaposlenih bio sveden na najmanju moguću mjeru.
U slučaju da radnik zbog visokih temperatura osjeti zdravstvene tegobe, dužan je o tome obavijestiti poslodavca, koji potom mora poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući preraspodjelu poslova, omogućavanje odmora ili odobravanje odgovarajućeg oblika odsustva kada za to postoje uslovi.
Ako zbog nepridržavanja propisanih mjera zaštite na radu dođe do povrede, ozbiljnog narušavanja zdravlja ili smrtnog ishoda, nadležne institucije provode zakonom propisanu proceduru utvrđivanja okolnosti nastanka nesreće na radu. Tokom postupka provjerava se jesu li primijenjene sve propisane mjere zaštite, a u slučaju utvrđenih nepravilnosti protiv poslodavca se pokreću odgovarajući postupci i izriču zakonom predviđene sankcije.
Na kraju je ministar još jednom pozvao poslodavce u Federaciji BiH da tokom perioda ekstremnih vrućina dosljedno provode sve propisane mjere zaštite na radu.
“Poslodavac koji ne organizuje rad na način da zaštiti zdravlje i sigurnost radnika i ne provodi mjere propisane Zakonom o zaštiti na radu i podzakonskim aktima izlaže se inspekcijskim mjerama i prekršajnim sankcijama. Zaštita života i zdravlja radnika nije izbor, nego zakonska obaveza”, poručio je Delić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.