Život

Cijena osvajanja oblaka: Koliko je života odnijela borba s najvišim vrhovima svijeta i Evrope?

Planinarstvo i alpinizam oduvijek nose dozu fascinacije i strahopoštovanja. Dok posmatramo fotografije sa snježnih vrhova, rijetko razmišljamo o tome da su mnogi od tih krovova svijeta ujedno i masovne grobnice.

FOTO: EPA/NARENDRA SHRESTHA
FOTO: EPA/NARENDRA SHRESTHA

Međutim, kada se pogleda statistika, dolazi se do iznenađujućeg paradoksa: najviša planina ne znači nužno i najsmrtonosniju, a vrhovi u Evropi u ukupnim brojevima ponekad odnose znatno više života nego giganti na Himalajima.

Ovo je pregled najpoznatijih svjetskih i evropskih vrhova i njihove tamne statistike.

Svjetski giganti: Himalaji i Karakorum

Na svjetskom nivou, planinari prave jasnu razliku između apsolutnog broja žrtava i procenta smrtnosti (omjera poginulih u odnosu na broj ljudi koji su stigli na vrh).

Mount Everest (8.848 m) – Najveći broj žrtava na Himalajima

Kao najviša tačka na Zemlji, Everest privlači najviše pažnje. Od prvih zvaničnih ekspedicija 1920-ih godina do danas, na Everestu je stradalo više od 340 ljudi.

Uzroci: Lavine, padovi u pukotine ledenjaka Khumbu, visinska bolest (HAPE/HACE) i hipotermija.

Statistika: Iako je broj žrtava velik, stopa smrtnosti na Everestu danas iznosi oko 1% do 3% po usponu, primarno zahvaljujući upotrebi kisika, utabanim rutama i pomoći Šerpa. Većina stradalih i dalje ostaje na planini jer je transport tijela iz Zone smrti izuzetno opasan i skup.

Annapurna I (8.091 m) i K2 (8.611 m) – Gospodari statistike smrti

Ako se rizik mjeri u procentima, Everest nije ni blizu najopasnijim planinama:

Annapurna I (Nepal): Istorijski najsmrtonosniji vrh na planeti. Dugo je stopa smrtnosti iznosila preko 30%, što znači da se svaki treći penjač nije vratio. Danas je ta brojka oko 27%. Glavni razlozi su konstantne, nepredvidive lavine i ekstremno strmi tereni.

K2 (Pakistan/Kina): Poznat kao “Divlja planina”, K2 ima istorijsku stopu smrtnosti od oko 22% do 25%. Za razliku od Everesta, K2 zahtijeva vrhunsko tehničko penjanje od podnožja do samog vrha, a vremenski uslovi na Karakorumu su znatno suroviji.

Evropski vrhovi: Varljiva opasnost u “dvorištu”

Iako su evropske planine drastično niže od azijskih osamtisućnjaka, na njima gine iznenađujuće veliki broj ljudi. Razlog nije tehnička neizvodljivost, već masovnost i potcenjivanje opasnosti.

Mount Elbrus (5.642 m, Rusija) – Najviši vrh Evrope

Elbrus je geografski najviši vrh Evrope. Budući da se radi o ne-tehničkom usponu (blage padine i snježne staze), mnogi ga pogrešno doživljavaju kao “visinsku šetnju”.

Statistika: Svake godine na Elbrusu pogine između 15 i 30 ljudi.

Zašto ginu: Zbog iznenadnih oluja koje u roku od pola sata spuste vidljivost na nulu (tzv. whiteout) i ekstremno niskih temperatura. Nepripremljeni planinari bez vodiča gube stazu, skreću u opasna ledenjačka polja ili umiru od smrzavanja i visinske bolesti.

Mont Blanc (4.809 m, Francuska/Italija) – Najsmrtonosniji masiv Evrope

Mont Blanc je najviši vrh Zapadne Evrope. Zbog svoje pristupačnosti i popularnosti, godišnje ga pokušava osvojiti hiljade ljudi.

Statistika: Procjenjuje se da u cijelom masivu Mont Blanca godišnje strada između 80 i 100 planinara. Tokom istorije, ovaj masiv je odnio hiljade života, što ga čini najsmrtonosnijim planinskim lancom u Evropi po ukupnom broju žrtava.

Najopasnija tačka: Takozvani “Kuloar smrti” (Grand Couloir), gdje su penjači konstantno izloženi odronima kamenja koje iznad njih pokreću otopljavanje leda i drugi planinari.

Matterhorn (4.478 m, Švicarska/Italija) – Čelična piramida

Jedan od najprepoznatljivijih vrhova na svijetu ujedno je i jedan od najsurovijih u Alpama.

Statistika: Od prvog uspješnog uspona 1865. godine (koji je i sam završio tragikom kada su četiri od sedam penjača pala u smrt), na Matterhornu je poginulo više od 500 alpinista.

Zašto ginu: Matterhorn zahtijeva stalno tehničko stijensko penjanje. Većina nesreća događa se prilikom silaska uslijed umora, gubitka koncentracije ili padova uzrokovanih krušljivim stijenama i iznenadnim promjenama vremena.

Pregledna statistika

Vrh / Masiv Lokacija Visina Procjena ukupnog broja žrtava / karakteristika
Mount Everest Himalaji (Nepal/Kina) 8.848 m 340+ poginulih (Visoki apsolutni broj, umjerena stopa)
Annapurna I Himalaji (Nepal) 8.091 m ~27% stopa smrtnosti (Najsmrtonosniji po omjeru)
Mount Elbrus Kavkaz (Rusija) 5.642 m 15–30 poginulih godišnje (Zbog iznenadnog nevremena)
Mont Blanc Alpe (Francuska/Italija) 4.809 m 80–100 poginulih godišnje (Najviši ukupni crni bilans u Evropi)
Matterhorn Alpe (Švicarska/Italija) 4.478 m 500+ poginulih (Od 1865. godine do danas)

Lekcija u brojevima

Statistika stradanja na planinama ukazuje na važnu lekciju: visina je samo jedan od faktora opasnosti.

Dok na Himalajima ljude ubija biologija i nedostatak kiseonika u Zoni smrti, na evropskim vrhovima poput Elbrusa i Mont Blanca glavne ubice su psihologija i dostupnost. Mnogi amateri bez adekvatnog iskustva, vodiča ili opreme potcijene “niže” planine, zaboravljajući da priroda na visinama iznad 4.000 metara ne prašta greške.