Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković ocijenio je da je dosadašnja poljoprivredna sezona bila neujednačena zbog visokih temperatura, neravnomjernog rasporeda padavina i lokalnih vremenskih nepogoda, upozorivši da najveći problem domaćim proizvođačima i dalje predstavlja prekomjeran uvoz mesa i mesnih prerađevina.
Marinković je rekao da je kvalitet ovogodišnjih poljoprivrednih proizvoda dobar, ali da proizvođači, kao i prethodnih godina, imaju problema s otkupnim cijenama, posebno pšenice. Kvalitet proizvoda nije sporan, ali imamo standardne probleme s otkupnim cijenama, prije svega pšenice. Već dvije decenije najveći problem predstavlja tržište mesa i mesnih prerađevina, što je katastrofalno za primarne proizvođače – rekao je Marinković u razgovoru za Fenu.
Govoreći o vremenskim prilikama, naveo je da dugotrajan period visokih dnevnih i noćnih temperatura, uz neravnomjeran raspored padavina, već ostavlja posljedice na pojedinim kulturama.
– Kiša je padala lokalno, pa su neka područja ostala gotovo bez padavina, dok su druga dobila dovoljne količine vlage. Već su primjetne promjene na kukuruzu, a i suncokret, koji je tolerantniji na sušu, mogao bi osjetiti posljedice ukoliko se ovakav period nastavi – objasnio je Marinković.
Dodao je da je još rano prognozirati konačne prinose, jer se stanje razlikuje od regije do regije, a dodatne probleme proizvođačima izazvali su grad i druge vremenske nepogode. Ne možemo generalizovati. Negdje je situacija bolja, negdje lošija, zavisno od količine padavina i kulture koja se uzgaja. Sigurno je da ćemo u budućnosti morati prilagođavati proizvodnju klimatskim promjenama, mijenjati strukturu sjetve, unapređivati obradu zemljišta i razvijati sisteme navodnjavanja – rekao je Marinković.
Ocijenio je da je proljeće bilo povoljnije za voćarsku i povrtarsku proizvodnju, zbog čega je tržište bilo dobro snabdjeveno domaćim voćem i povrćem po pristupačnim cijenama. Nikada nismo imali više domaćih jagoda, borovnica i drugog bobičastog voća, ali i trešanja čiji je kvalitet zaista bio odličan. Krastavci i paradajz su kvalitetni i cjenovno pristupačni, ali ostaje pitanje kakvi će biti prinosi kultura koje tek dolaze zbog sušnog perioda – rekao je Marinković i dodao da čuvene šljive u poktozarskim krajevima imaju izuzetan rod ove godine.
Marinković smatra da domaći proizvođači mogu biti konkurentni i da bi zaštita domaće proizvodnje doprinijela stabilnijim cijenama za potrošače. Čim na tržište stigne domaći proizvod, dozvoli se uvoz većih količina iste robe iz trećih zemalja. Mi godinama apelujemo da se zaštiti domaća proizvodnja, jer možemo proizvesti kvalitetnu i konkurentnu hranu. Uz to, ono što je proizvedeno u našim agroklimatskim uslovima svakako je pogodnije za ishranu stanovništva koje ovdje živi – naveo je Marinković.
Dodao je da ohrabruje činjenica da je interesovanje mladih za programe podrške i pokretanje poljoprivredne proizvodnje veliko, što, kako je naveo, uliva nadu da domaća poljoprivreda ima perspektivu razvoja.
Govoreći o uvozu mesa, Marinković je ocijenio da je riječ o dugogodišnjem problemu za koji, kako tvrdi, ne postoji politički konsenzus na nivou Bosne i Hercegovine.
“Očigledno postoje suprotstavljeni interesi i pitanje zaštite domaće proizvodnje odavno je postalo političko pitanje. Zbog toga smatramo da RS treba dodatno pooštriti kontrole uvoza i uvesti određene vancarinske mjere koje bi omogućile opstanak domaćih proizvođača – rekao je.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS ističe da evropske zemlje subvencijama dodatno podstiču vlastitu proizvodnju i izvoze viškove, zbog čega domaći proizvođači ne mogu ravnopravno konkurisati uvoznim proizvodima. Naglašava da poljoprivrednici ne traže zabranu uvoza. Nikada nismo tražili zabranu uvoza, jer ne proizvodimo sve u dovoljnim količinama. Tražimo ograničenja koja će omogućiti domaćim proizvođačima da svoje proizvode prodaju po tržišnim cijenama. Apsurdno je da imamo vlastitu proizvodnju, a istovremeno uvozimo iste proizvode – rekao je Marinković.
Dodao je da postoji opravdana sumnja u kvalitet dijela uvezenih proizvoda. Postavlja se pitanje kako roba koja nije našla mjesto na tržištu Evropske unije, gdje postoje veoma stroge kontrole kvaliteta i prisustva hemijskih supstanci, završava na našem tržištu. Zbog toga očekujemo znatno više kontrola kvaliteta mesa, prerađevina i drugih uvoznih proizvoda kako bi se zaštitili domaći proizvođači i potrošači – rekao je Marinković.
Prema njegovim riječima, jedino dosljednijim kontrolama uvoza i većom podrškom domaćoj proizvodnji može se obezbijediti dugoročan opstanak poljoprivrednih proizvođača u RS.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, ovog proljeća zasijano je ukupno 193.127 hektara, što je 0,8 odsto manje nego prošle godine. Povećane su površine pod žitaricama za proizvodnju zrna (144.773 hektara ili 0,7 odsto), industrijskim biljem (10.549 hektara ili 10 odsto) i ostalim usjevima, dok su smanjene površine pod krmnim biljem za 11,6 odsto i povrćem za 5,3 posto. Kukuruz i dalje zauzima najveće površine – 75.034 hektara, ali je to 8,6 odsto manje nego lani.
Statističke procjene pokazuju da bi ovogodišnja proizvodnja ranih usjeva mogla biti znatno bolja nego prošle godine. Očekuje se rod pšenice od 247.908 tona, što je 16,6 odsto više nego 2025. godine, dok se predviđa rast proizvodnje tritikala za 98,2 odsto, ječma za 26 odsto, raži za 10,9 odsto i zobi za 5,7 posto.
Kod voća se očekuje proizvodnja 1.151 tone maline, odnosno rast od 137,8 odsto, te 138 tona trešnje, što je povećanje od 45,3 odsto, dok bi proizvodnja višnje, prema procjenama, mogla biti manja za 32,5 odsto i iznositi 231 tonu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.