Knežević, koji je prije dvije godine proglašen personom non grata u Hrvatskoj, smatra da službeni Zagreb uvjetuje napredak Crne Gore prema EU rješavanjem niza otvorenih pitanja. Kao zahtjeve Hrvatske naveo je rješavanje pitanja granice na Prevlaci, povrat školskog broda “Jadran”, isplatu 17 milijuna eura ratne odštete za slučaj logora u Morinju te povrat imovine u Boki kotorskoj.
Bio dio vlasti do početka godine
Tvrdi da Hrvatska zbog tih pitanja neće dopustiti zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja. “Hrvatska od Crne Gore traži isplatu ratne odštete za logor u Morinju, gdje nitko nije dobio ni po prstima”, rekao je Knežević, dodajući kako je Crna Gora zbog odnosa Zagreba prema tim pitanjima “u ovom trenutku postala rob Hrvatske”. U istom razgovoru iznio je i niz oštrih optužbi na račun Hrvatske, nazvavši je “državom koja je u ovom trenutku najustaškija u zapadnoj Europi”.
Knežević je pritom komentirao i stanje u Hrvatskoj, tvrdeći da je korištenje pozdrava “Za dom spremni” institucionalizirano te da je “pravo čudo da tamo uopće žive Srbi”. Njegove izjave dolaze nakon što je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova proglasilo njega nepoželjnom osobom u Hrvatskoj zbog njegove uloge u usvajanju rezolucije crnogorskog parlamenta o Jasenovcu.
Istodobno ga je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao “liderom Srba u Crnoj Gori”. Kneževićeva Demokratska narodna partija do siječnja ove godine bila je dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori, no nakon toga djeluje iz oporbe.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.