Most i nezavisni zastupnik Nino Raspudić podržat će rezoluciju unatoč tome, kako su naveli, što ju je HDZ ublažio. Nikola Grmoja (Most) naglasio je da je dokument izgubio ključne zahtjeve DP te smo “dobili razvodnjeni tekst koji ne nudi ništa što već ne postoji”.
Most je uputio osam amandmana kojima traže proširenje ciljeva rezolucije na jasno zagovaranje cjelovite ustavno-političke reforme, pozivaju Vladu da koristi sve političke i diplomatske instrumente, uključujući pravo veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u BiH, proglašavanje personom non grata političkih dužnosnika koji potiču izborni inženjering i negiraju prava hrvatskog naroda da bude suveren i konstitutivan, kao i zabranu ulaska u RH osobama koji negiraju i vrijeđaju hrvatski identitet.
Traže i zaštitu Hrvata na području cijele BiH, uključujući i Republiku Srpsku, reviziju nezakonito stečenih hrvatskih državljanstava, uvođenje obveze Vlade RH da izvještava Sabor o provedbi rezolucije te, ako ne bude napretka, pokrene međunarodne konzultacije o trajnom rješavanju položaja Hrvata u BiH. Predlažu i brisanje Mostarskog sporazuma jer, kažu, ne zaslužuje biti dio službenog dokumenta RH.
Most i Raspudić kritični prema HDZ-u
Most, ali i SDP i Možemo! zahtijevaju da suradnja RH bude sa svim relevantnim hrvatskim političkim i društvenim čimbenicima u BiH, a ne samo s jednom strankom ili jednom političkom organizacijom.
“Tresla se brda, rodio se hrvatski vanjskopolitički miš, očekivala se ljuta trava, na kraju izniknula maćuhica, najavljivao se viski, a na koncu izašla kamilica i sada nam je poslužena uz dodatak HDZ-ovog laksativa”, ustvrdio je Raspudić, poručivši da je HDZ nastavio politiku popuštanja prema pitanju Hrvata u BiH.
“Vrijeme je da Hrvatska prestane diplomatski šaptati i konačno jasno osudi odluke koje su dovele do neravnopravnosti Hrvata u BiH. Plenkovićev HDZ ne vodi prema BiH hrvatsku, već francusku i briselsku politiku, a ona je dokazano antihrvatska. Ovo je već i izdajnička politika. DP-u se treba priznati jedno, skinuli ste masku HDZ-u do kraja i izvrsno je da Hrvati u BiH vide kakvu potporu imaju od ovakve vlasti”, poručio je.
Lijeva oporba: Dokument izrađen bez šireg konsenzusa
Lijeva oporba i zastupnici nacionalnih manjina upozorili su da dokument neće riješiti probleme Hrvata u BiH i da je izrađen bez šireg političkog konsenzusa.
Arsen Bauk (SDP) rekao je kako pitanje Hrvata u BiH mora ostati iznad dnevne politike te da rezolucija uglavnom ponavlja dosadašnje stavove Hrvatske. “U preambuli nedostaje jasna osuda svih postupaka i politika koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njezinu podjelu, ugrožavanje teritorijalnog integriteta te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i svih njezinih građana. To bi pokazalo da Sabor ne bira strane nego načelo, da se protivimo svakom pokušaju majorizacije Hrvata, ali i svakom pokušaju razgradnje BiH”, istaknuo je.
I Jelena Miloš (Možemo!) ocijenila je da dokument ne donosi ništa novo te da se problem može riješiti jedino dogovorom političkih predstavnika u BiH uz potporu Hrvatske i EU. “Hrvatska treba prioritetno podržavati put BiH u EU. Nije jasno što se rezolucijom htjelo, budući da je i sam predlagatelj rekao da ne donosi konkretne mjere”, kazala je.
Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) ovaj dokument gleda, kazala je, kao “prvenstveno bildanje mišića u odnosu na HDZ i peglanje imidža”, a ne kao pokušaj rješavanja problema. Upozorila je da se premalo pozornosti posvećuje demografskom opstanku Hrvata u BiH, podsjetivši da konstitutivnost i ravnopravnost hrvatskog naroda postoji samo dok Hrvati doista žive u BiH.
Igor Peternel (DOMiNO) boji se da je “istinska svrha” deklaracije usmjerena prema domaćoj javnosti, a ne prema BiH. “Nažalost, hrvatsko nacionalno pitanje u BiH postalo je koreografija prigodničarskog, paradnog i folklornog domoljublja”, ustvrdio je.
SDSS i zastupnik bošnjačke manjine protiv rezolucije
Protiv rezolucije su SDSS i zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić. Milorad Pupovac (SDSS) ocijenio je da DP nema politički kredibilitet za takvu inicijativu te da svojim pristupom više produbljuje nego rješava odnose u BiH.
“DP na izborima u Hrvatskoj radi Srbima ono što ne bi htio da se radi Hrvatima u BiH, šuti o podzastupljenosti velikog broja hrvatskih građana u pogledu njihova biračkog prava i ovu inicijativu poduzima da bi zaustavio sunovrat svojeg rejtinga. Proigrali ste svoje vukovarske karte, držeći taj grad taocem svoje politike, proigrali ste svoje antisrpske karte držeći Hrvatsku taocem takve politike, sad ste se dohvatili hrvatsko-bosanskohercegovačkih karata, manite se toga”, poručio je.
I Hodžić se pita hoće li rezolucija doista pomoći Hrvatima u BiH. Podržava, kaže, punu političku ravnopravnost Hrvata i reformu izbornog zakonodavstva, ali smatra da se do toga može doći isključivo političkim dogovorom unutar BiH. “Moj glas je glas za BiH u kojoj će hrvatski narod biti potpuno ravnopravan, ali u kojoj će do toga doći kroz politički dogovor, a ne kroz nova međusobna udaljavanja”, rekao je.
Vladajući su istaknuli kako je riječ o dokumentu kojim Sabor potvrđuje zaštitu Hrvata u BiH kao trajni nacionalni interes RH. Tomislav Josić (DP) rekao je da rezolucija određuje “smjer hrvatske državne politike prema BiH za godine koje dolaze”, naglasivši kako se radi o aktu Hrvatskog sabora koji prvi puta jasno, argumentirano i povijesno utemeljeno vrednuje ulogu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, a istaknuo je i da rezolucija “dolazi u važnom izbornom trenutku kada se u BiH približavaju izbori, a hrvatski narod i dalje živi u neizvjesnosti hoće li ponovno biti izloženi izbornom inženjeringu”.
Zdravka Bušić (HDZ) poručila je kako zaštita Hrvata u BiH predstavlja vitalan interes RH te da to nije samo fraza. “Rezolucija polazi od načela legitimnog političkog predstavljanja hrvatskog konstitutivnog naroda i ne propisuje ustavna rješenja BiH. Konačna rješenja trebaju biti rezultat dogovora legitimnih političkih predstavnika u BiH”, rekla je.
I vladajući HSLS podržava rezoluciju, a Dario Hrebak ocijenio je da politička ravnopravnost Hrvata nije samo hrvatsko pitanje nego i pitanje stabilnosti i opstojnosti cijele BiH kao države. Predložio je i razmatranje modela dugoročnog institucionalnog razvoja BiH utemeljenog na europskim NUTS 2 načelima, prenosi Hina.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.