Region

Nakon incidenta u Beogradu: Regionalne organizacije osudile napad na Vladimira Arsenijevića i otkazivanje komemoracije žrtvama Srebrenice

Više od 80 organizacija civilnog društva i pojedinaca iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Kosova i drugih zemalja regiona osudilo je fizički napad na književnika i aktivistu Vladimira Arsenijevića u Beogradu, ocijenivši da je riječ o napadu na kulturu sjećanja, slobodu okupljanja i pravo na dostojanstveno obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

FOTO: N1
FOTO: N1

Organizacije civilnog društva i pojedinci iz regiona najoštrije su osudili fizički napad na književnika i aktivistu Vladimira Arsenijevića, osnivača i programskog direktora udruženja Krokodil, koji se, prema navodima iz zajedničkog saopćenja, dogodio u subotu ujutro ispod Brankovog mosta u Beogradu.

Kako se navodi, zbog incidenta je iz sigurnosnih razloga otkazana planirana komemoracija povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, koju je organizovala koalicija „Ljudi pamte ljude“.

Potpisnici saopćenja navode da je, prema svjedočenju Vladimira Arsenijevića, grupa od 20 do 30 osoba dočekala učesnike na mjestu održavanja komemoracije, fizički ga napala, prijetila mu te ispisala poruke kojima se veličaju osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić i Vojska Republike Srpske.

U saopćenju se ističe da je otkazivanje komemoracije značilo da su napadači ostvarili svoj cilj – spriječili javno i dostojanstveno odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici.

Dodaje se i da je događaju, prema ranijim najavama, trebao prisustvovati ambasador Kraljevine Nizozemske u Srbiji.

“Napad nije izolovan incident”

Potpisnici smatraju da napad na Arsenijevića nije izolovan slučaj, već posljedica dugogodišnje politike negiranja i relativizacije genocida u Srebrenici, za koju odgovornost pripisuju institucijama i dijelu medija u Srbiji.

U saopćenju navode da odgovornost, prema njihovom stavu, ne snose samo neposredni izvršioci napada, već i institucije koje, kako tvrde, godinama tolerišu narative poricanja i historijskog revizionizma.

Također ocjenjuju da je sprečavanje komemoracije napad na pravo žrtava i njihovih porodica na dostojanstveno sjećanje, kao i na slobodu okupljanja i izražavanja.

Šest zahtjeva institucijama Srbije i međunarodnoj zajednici

Potpisnici zajedničkog saopćenja uputili su šest zahtjeva.

Od nadležnih institucija Srbije traže hitnu, temeljitu i transparentnu istragu napada, identifikaciju i procesuiranje svih odgovornih, uključujući eventualne organizatore i podstrekače.

Pozvali su i da se osigura zaštita Vladimiru Arsenijeviću te svim učesnicima najavljenih skupova posvećenih obilježavanju genocida u Srebrenici.

Od najviših državnih zvaničnika Srbije zatražili su da javno priznaju genocid u Srebrenici, osude historijski revizionizam i veličanje ratnih zločinaca, kao i da se 11. juli uvrsti u zvanični kalendar obilježavanja.

Regionalne i međunarodne organizacije, ambasade i institucije Evropske unije pozvali su da osude napad i prate razvoj događaja, dok su medije pozvali da ne dozvole normalizaciju nasilja i govora mržnje prema onima koji se bave kulturom sjećanja.

Više od 80 potpisnika

Saopćenje su potpisale brojne organizacije i pojedinci iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije, među kojima su Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Fond za humanitarno pravo Kosovo, Inicijativa mladih za ljudska prava iz Srbije i Crne Gore, UDIK iz Sarajeva, Centar za nenasilnu akciju iz Beograda, Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe, kao i brojni aktivisti, umjetnici, novinari i akademski radnici.

Potpisnici su na kraju izrazili punu solidarnost s Vladimirom Arsenijevićem, koalicijom „Ljudi pamte ljude“ i svima koji se, uprkos prijetnjama i nasilju, zalažu za istinu, pravdu i pomirenje u regionu. (N1)