Zaposleni u Bosni i Hercegovini u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, dok bi željeli gotovo 30 dana ili osam dana više. Istovremeno, više od polovine očekuje regres, a svaki četvrti ispitanik bio bi spreman dio povišice zamijeniti za dodatne slobodne dane.
Ovo su neki od rezultata regionalnog istraživanja koje je provela grupacija Alma Career u okviru koje djeluju vodeći portali za zapošljavanje u regiji.
Posao ne prestaje ni na odmoru
– Iako bi godišnji odmor trebao biti vrijeme za potpuni predah od poslovnih obaveza, za mnoge zaposlene u Bosni i Hercegovini posao ne prestaje ni tokom odmora. Čak 42 posto ispitanika navodi da su nadređenima dostupni uvijek ili često, dok većina smatra da broj dana odmora koji trenutno imaju nije dovoljan – ističu iz bh. portala Mojposao.ba.Tek 30 posto ispitanika smatra da ima dovoljno slobodnih dana, dok ih 58 posto želi više. Dodatnih 12 posto navodi da postojeći broj dana odmora nije odgovarajući jer premalo slobodnog vremena negativno utječe na produktivnost.
– Potreba za dužim odmorom raste i s godinama. Ispitanici mlađi od 30 godina željeli bi u prosjeku 27,8 dana, oni od 30 do 45 godina 29,5, dok zaposleni stariji od 45 godina smatraju da bi im bilo potrebno 30 dana godišnjeg odmora – navedeno je.Broj dana godišnjeg odmora u BiH značajno se razlikuje u zavisnosti od veličine i vlasničke strukture poslodavca. Zaposleni u malim kompanijama i institucijama imaju u prosjeku 19,3 dana odmora, dok u srednje velikim organizacijama prosjek iznosi 22,2, a u velikim 22,6 dana.
Jaz između državnoh i privatnog sektora
– Još izraženije razlike primjetne su prema tipu vlasništva. Zaposleni u državnim kompanijama i institucijama imaju prosječno 24,1 dan odmora, u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu 22,4 dana, a u domaćim privatnim kompanijama 20,5 dana.Podaci ukazuju na jasan jaz u benefitima: zaposleni u državnom sektoru i kompanijama u stranom vlasništvu u povoljnijem su položaju od zaposlenih kod domaćih privatnih poslodavaca – ističu iz Mojposao.ba.Koliku vrijednost dodatni slobodni dani imaju za zaposlene pokazuje i podatak da bi 25 posto ispitanika u BiH bilo spremno zamijeniti povišicu za veći broj dana godišnjeg odmora. Još 43 posto bi takvu odluku razmotrilo u zavisnosti od iznosa povišice, dok 32 posto ne bi pristalo na zamjenu.
– BiH pritom ima najveći udio ispitanika koji bi bez dodatnih uvjeta prihvatili više odmora umjesto povišice. U Hrvatskoj ih je 15 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 22 posto. Rezultat pokazuje da slobodno vrijeme zaposlenima više nije samo zakonsko pravo, nego benefit koji može značajno utjecati na zadovoljstvo, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih radnika – navode iz Mojposao.ba.
Godišnji odmor za značajan dio zaposlenih u BiH ne znači i potpuni prekid komunikacije s poslom. Nadređenima je tokom odmora uvijek ili često dostupno 42 posto ispitanika, kolegama iz vlastitog odjela 33 posto, a kolegama iz drugih odjela 22 posto.Rezultati pokazuju da značajan broj zaposlenih ni tokom godišnjeg odmora ne uspijeva u potpunosti napraviti odmak od posla, što može uticati na kvalitet odmora i oporavka.
A regres
Regres ove godine očekuje 53 posto ispitanika u BiH, dok ga 48 posto ne očekuje. Među onima koji računaju na ovu naknadu, najčešće se očekuje iznos do 1.000 KM. Vjerovatnoća isplate značajno raste s veličinom kompanije.
– Rezultati istraživanja poslodavcima šalju jasnu poruku: dodatni dani odmora, mogućnost potpunog isključivanja od poslovnih obaveza i sigurnija isplata regresa predstavljaju benefite koje zaposleni prepoznaju i sve više vrednuju. Najveći prostor za unapređenje postoji kod malih i domaćih privatnih kompanija, u kojima su broj dana odmora i očekivanje regresa najniži – zaključeno je u istraživanju provedenom tokom prošlog mjeseca.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.