Programom je obilježen Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine – najveći zločin počinjen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda od 23. maja 2024. godine, 11. juli je uvršten u službeni kalendar obilježavanja na globalnom nivou.
Okupljeni građani, predstavnici boračkih organizacija, lokalne vlasti i društveno-političkog života Vogošće još jednom su potvrdili da sjećanje na žrtve genocida nije samo čin odavanja počasti, već i trajna moralna obaveza svih generacija. Kultura sjećanja predstavlja jedan od najvažnijih temelja očuvanja istine, a upravo je istina najsnažniji odgovor onima koji pokušavaju negirati ili umanjiti razmjere genocida počinjenog u Srebrenici.
-Sve ono što se dešavalo tokom jula 1995. godine u Srebrenici jeste moralna mrlja međunarodne zajednice koja je dozvolila da snage bosanskih Srba, u zaštićenoj zoni UN-a, počine stravičan zločin genocida u kojem je ubijeno više od 8.372 nevinih građana, rekao je Refik Softić, predsjednik vogošćanskog UABNOR-a, obraćajući se prisutnima.
Istakao je da budućim generacijama treba govoriti istinu o tim događajima, ne sa pozivom na osvetu, nego sa jasnom porukom da znanje, odgovornost, međusobno uvažavanje i ljubav prema domovini predstavljaju najbolji odgovor na zlo. Naglasio je da Srebrenica mora ostati trajna opomena da se sloboda ne podrazumijeva, već da se čuva slogom, jedinstvom i odgovornošću svih građana Bosne i Hercegovine.
Upravo zbog toga memorija sjećanja ne smije biti svedena samo na jedan dan u godini. Ona mora živjeti kroz obrazovanje, kulturu, javni govor i okupljanja na mjestima koja čuvaju uspomenu na žrtve. Svako spomen-obilježje, svaki „Trg žrtava genocida“, svaki cvijet položen u znak poštovanja i svaka izgovorena istina predstavljaju dio zajedničke borbe protiv zaborava. Jer, zaborav otvara prostor negiranju, a negiranje je novi oblik nasilja nad žrtvama i njihovim porodicama. Samo društvo koje njeguje kulturu pamćenja može graditi sigurniju budućnost.
Zato trgovi koji nose ime žrtava genocida ne bi smjeli ostajati prazni. Oni trebaju biti mjesta susreta, učenja, dijaloga i zajedničkog sjećanja. Okupljanjem na tim mjestima pokazujemo da žrtve nisu zaboravljene, da istina ima svoje čuvare i da, uprkos pokušajima uništenja jednog naroda, život nije pobijeđen. Naprotiv, upravo život koji se nastavlja, nove generacije koje odrastaju u slobodi i ljudi koji se okupljaju u miru predstavljaju najdostojanstveniji odgovor zločinu genocida. To je poruka da zločin nije uspio ostvariti svoj krajnji cilj – da izbriše ljude, njihovo ime, sjećanje i budućnost.
Prisutni su imali priliku čuti i literarni rad „Sjećanje ne blijedi“ studentice Erne Menzilović posvećen Srebrenici, instrumentalnu izvedbu kompozicije „Srebrenički inferno“ koju su na violinama izvele Almina Dućić i Merjem Sidran. Priču Ne halalim ti „junače“ iz knjige „Vrisak krvi“ autorice Šefike Ličina-Begović pročitala je studentica Selma Babić.Njihovi nastupi podsjetili su da kultura sjećanja živi i kroz umjetnost, pisanu riječ i muziku, ostavljajući snažan pečat u svijesti mladih generacija.
Delegacije Koordinacije boračkih udruženja, Općine Vogošća te političkih stranaka koje participiraju u radu Općinskog vijeća Vogošća polaganjem cvijeća na „Trgu žrtava genocida u Srebrenici“ odale su počast svim žrtvama genocida, kao i svim onima koji su svoje živote ugradili u temelje slobodne, nezavisne i suverene Bosne i Hercegovine.
Manifestaciju je znalački moderirao Samir Mujdžić.
Obilježavanje 31. godišnjice genocida u Srebrenici u Vogošći još jednom je poslalo jasnu poruku da je njegovanje kulture sjećanja odgovornost cijelog društva. Istina o genocidu mora ostati trajno sačuvana kao zalog budućnosti u kojoj će se graditi mir, međusobno poštovanje i odlučnost da se ovakvo zlo nikada, nikome i nigdje više ne ponovi.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.