U okviru tih aktivnosti, u četvrtak, 2. jula, u Velikoj sali Općine Vogošća, sa početkom u 18 sati, bit će upriličena promocija romana „Smajkanov“ autora Fajke Kadrića.
O ovom vrijednom književnom djelu, uz autora, kao promotor, govorit će profesor Osman Halilović, dok će program moderirati Hajrudin Mešić.
Roman „Smajkanov“ zasnovan je na stvarnim događajima i stvarnim ljudima. Njegov glavni junak nije plod književne mašte, već čovjek čija je sudbina ispisana u najtragičnijim danima novije bosanskohercegovačke historije. Kroz njegovu ratnu biografiju autor posebno osvjetljava jedanaest julskih dana 1995. godine – pet dana odbrane Srebrenice i šest dana mukotrpnog proboja prema slobodnoj teritoriji.
Međutim, „Smajkanov“ nije samo priča o jednom čovjeku. To je svjedočanstvo o hiljadama sudbina koje su obilježene genocidom počinjenim u Srebrenici, jednim od najvećih zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Kroz stranice romana Fajko Kadrić nastoji otrgnuti od zaborava ljude, događaje i istine koje vrijeme ne smije prekriti šutnjom. Njegovo pisanje predstavlja svojevrsni dug prema onima koji nisu dočekali da ispričaju svoje priče, ali i odgovornost prema budućim generacijama koje moraju znati šta se dogodilo u julu 1995. godine.
Autor ne piše samo kao književnik, nego i kao svjedok vremena, svjestan da je borba za istinu jednako važna kao i borba za goli opstanak. U vremenu kada se sve češće pokušavaju relativizirati ili negirati historijske činjenice, roman „Smajkanov“ predstavlja snažan umjetnički odgovor takvim nastojanjima. On čuva sjećanje na stradanje, ali istovremeno slavi ljudsku izdržljivost, hrabrost i dostojanstvo.
Posebna vrijednost ovog djela ogleda se u načinu na koji autor prikazuje ljude kojima je bila namijenjena uloga žrtve. Umjesto slike poraza, Kadrić gradi priču o otporu, snazi duha i nepokolebljivoj želji za životom. Njegovi junaci nisu samo preživjeli tragediju; oni su sačuvali ljudskost u okolnostima koje su prijetile da unište svaku vjeru u čovjeka. Upravo zato „Smajkanov“ postaje mnogo više od ratnog romana – on je priča o pobjedi dostojanstva nad zlom, sjećanja nad zaboravom i istine nad pokušajima njenog potiskivanja.
O značaju ovakvog književnog svjedočenja govori i sam autor u uvodnim riječima romana:
„Sretne su i nesretne zemlje u kojima pisci izmišljaju priče. Sretne jer su odgojile čovjeka koji mašta, nesretne, jer ništa nije istina. Bosna je zemlja nevjerovatnih priča koje svoj život duguju čovjeku koji je bio kadar preživjeti ih, a onda ih i napisati…“
U tim riječima sadržana je i suština cijelog romana – potreba da se bolna iskustva pretoče u trajno pamćenje, da se glas preživjelih sačuva od zaborava i da istina o Srebrenici ostane zapisana kao opomena čovječanstvu. Kroz „Smajkanov“, Fajko Kadrić ne piše samo o prošlosti; on gradi most između sjećanja i budućnosti, podsjećajući da je kultura pamćenja jedan od najvažnijih temelja očuvanja istine i ljudskog dostojanstva.
Inače, Fajko Kadrić je bosanskohercegovački književnik, rođen 1965. godine u Skugrićima kod Vlasenica. Osnovnu školu završio je u Cerskoj, a srednju medicinsku školu u Sarajevo. Radio je u zvorničkoj bolnici, tokom rata bio angažiran na ratištima širom Bosne i Hercegovine kao medicinski radnik, a nakon rata kao profesionalni vojnik do penzionisanja.
Književnim stvaralaštvom bavio se od mladosti, najprije pišući poeziju, a kasnije se posvetio prozi. U književnoj javnosti zapažen je od 2013. godine, kada je njegova pripovijetka „Sahat sa posvetom“ nagrađena na konkursu „Zavičajna priča“ u Kalesiji. Nakon toga dobio je više nagrada na domaćim i regionalnim konkursima za kratku priču i poeziju.
Njegova proza najčešće tematizira Podrinje, ratna iskustva, historiju Bosne i ljudsku sudbinu u teškim društvenim okolnostima. Roman „Udovičke zemlje“ nagrađen je od strane Fondacija za izdavaštvo za 2019. godinu, a kasnije je dobio i priznanje „Zlatno pero“ za jednu od najčitanijih i najprodavanijih knjiga.
Iza njega su Zbirke pripovijedaka „Ko još pjeva dok umire“ i „Ordijski mujezin“ te romani „Protokol posrnulih Udovičke zemlje“ – o Bosni u periodu od 1440. do 1476. godine i „Šta su meni ptice“ – zasnovan na svjedočenjima ratnog kurira Ekrema Redžića i događajima iz Podrinja tokom minulog rata.
Njegova djela povezuju historijske teme, ratno iskustvo i sudbine običnih ljudi, pri čemu posebno mjesto zauzimaju motivi stradanja, sjećanja i identiteta Bosne.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.