Kallas se našla u središtu političke bure nakon što je u neslužbenom dokumentu, koji se povezuje s francuskom vladom, izneseno nekoliko ideja za drastičnu preobrazbu njezine funkcije.
Dokument predlaže tri opcije: jedna bi ojačala njezin portfelj i proširila nadležnosti na trgovinu i gospodarski razvoj, dok bi druge dvije drastično oslabile njezinu ulogu prebacivanjem ovlasti ili na Europsku komisiju, na čelu s Ursulom von der Leyen, ili na države članice, piše Euronews.
Suočena s negativnim medijskim napisima, Kallas je otvorila prostor za novu raspravu, ali je jasno dala do znanja da će konačnu riječ imati ugovori EU-a, koji utvrđuju bit mandata Visoke predstavnice. “Važno je podsjetiti da su uloge i odgovornosti institucija EU-a jasno definirane ugovorima. Taj se okvir ne mijenja”, poručila je Kallas u internom e-mailu osoblju, u koji je Euronews imao uvid.
Kritike na račun Visoke predstavnice
Francuski se dokument pojavio u vrijeme sve glasnijeg nezadovoljstva radom Kaje Kallas. Visoka predstavnica izazvala je negodovanje zbog svojih komentara o Kini, inzistiranja na korištenju zamrznute ruske imovine za potporu Ukrajini, zategnutih odnosa s američkom administracijom te predlaganja ambicioznih planova bez prethodnih konzultacija s glavnim gradovima država članica.
Njezini kritičari općenito tvrde da se i dalje ponaša kao otvorena premijerka Estonije, što je nekada i bila, te da zastupa stajališta koja nadilaze konsenzus 27 država članica i povremeno graniče s osobnim mišljenjem. Slovački premijer Robert Fico, čest kritičar Bruxellesa poznat po svojim oprečnim stavovima, nekoliko je puta pozvao na njezinu smjenu.
Više diplomata iz različitih zemalja, govoreći pod uvjetom anonimnosti, potvrdilo je da se otpor prema Kallas posljednjih tjedana pojačao. Međutim, nisu podržali francuski dokument, koji je, čini se, tek malen broj njih uopće pročitao.
“Nažalost, puno toga čini da izgubi potporu. Nije baš vješta u stvaranju saveza u Vijeću”, rekao je jedan visoki diplomat. “No Francuska je trenutačno u ‘totalnom napadu’ na sve institucije.”
Francuska je u međuvremenu ublažila tumačenje dokumenta, navodeći da je riječ o istraživačkoj bilješci koju vlada nije službeno potvrdila.
Nemoguća misija
Pravi problemi, kažu diplomati, nadilaze samu Kallas. Oni proizlaze iz složenog i zastarjelog institucionalnog okvira koji Visoku predstavnicu smješta između Europske komisije, neovisnog izvršnog tijela gdje obnaša funkciju jedne od potpredsjednica, i Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), diplomatskog krila bloka, koje sama vodi.
Povrh svega, vanjska politika na razini EU-a zahtijeva jednoglasnost, što znači da je odlučivanje isključivo u rukama država članica. Samo jedan glas “protiv” dovoljan je da zaustavi cijeli proces, pa čak i donošenje obične izjave. U praksi, to Kallas ostavlja zaduženom za vođenje vanjske politike čiji smjer u konačnici izmiče njezinoj kontroli.
“EEAS i funkcija Visokog predstavnika stvoreni su u neko drugo vrijeme, u doba kad je svijet izgledao posve drukčije. Da danas stvarate sustav iznova, ne biste ga osmislili onako kako je to učinjeno tada”, rekao je drugi visoki diplomat.
“Može li EEAS funkcionirati bolje? Vjerojatno. Može li Visoka predstavnica drukčije voditi svoj ured? Vjerojatno. Ali budimo iskreni, najveći je problem ovdje podijeljeno Vijeće”, gdje sjede predstavnici država članica. “Važno je da EU ima snažnog Visokog predstavnika. To je u našem interesu.”
Treći je diplomat primijetio da inherentna ograničenja te uloge – koju dodjeljuju čelnici na početku svakog petogodišnjeg mandata – čine je nemogućom misijom, bez obzira na sposobnosti odabrane osobe. “Strukturno gledano, Visoki predstavnik ne može uspjeti, tko god bio na toj funkciji. On ili ona nema potrebne alate. Svi dosadašnji Visoki predstavnici nisu uspjeli, a tako će biti i s budućima. Dakle, nije stvar u imenu”, rekao je diplomat.
Podjele i napetosti s Komisijom
Činjenica da Kallas dolazi iz istočne Europe također potiče politički otpor, rekao je isti diplomat, budući da bivša premijerka zauzima oštar stav prema Rusiji, za koji neke nacije u zapadnoj i južnoj Europi vjeruju da ide predaleko. Njezini pokušaji da blokira ideju o izravnim mirovnim pregovorima s Moskvom radi okončanja rata u Ukrajini nisu urodili plodom. Čelnici Francuske i Njemačke, zajedno s Ujedinjenim Kraljevstvom, nastavljaju razmatrati tu opciju.
S druge strane, Poljska, baltičke i nordijske zemlje redovito zauzimaju stajališta koja se podudaraju s onima Kaje Kallas, čime joj pružaju podršku. “Kallas nije savršena i sama griješi, ali njezine pogreške nisu veće od onih koje su činili njezini prethodnici”, rekao je diplomat.
Dodatni čimbenik u cijeloj priči su rastuće napetosti između Kallas i EEAS-a s jedne strane te Ursule von der Leyen i Komisije s druge. Pod vodstvom von der Leyen, Komisija je postala samoprozvani “geopolitički” akter koji preuzima vodeću ulogu u odgovoru na međunarodne krize, od ruske invazije na Ukrajinu do energetske krize i viškova kineskih proizvodnih kapaciteta. Vanjska politika je česta – a ponekad i središnja – tema u govorima von der Leyen.
U nekoliko značajnih navrata, takvo prekoračenje ovlasti obilo se o glavu predsjednici Komisije. No, uglavnom su čelnici država članica dopuštali širenje njezinih ovlasti, dodatno potkopavajući mandat koji bi Kallas trebala izvršavati. Zapravo, neki diplomati sumnjaju da je cijela bura oko francuskog dokumenta zapravo samo posljedica institucionalnih sukoba.
Na pitanje želi li von der Leyen ukinuti EEAS, njezin je glasnogovornik odgovorio: “Europska služba za vanjsko djelovanje dio je institucija koje provode politike EU-a i, naravno, ima potporu naše predsjednice.”
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.